Ovo su događaji koji će obilježiti 2025. godinu: Od negiranja klimatskih promjena do betonskih filmova
Nova 2025. godina mogla bi donijeti okončanje rata u Ukrajini. Showbiz je, naravno, već prigrlio digitalnu budućnost
Predviđanja u politici, međunarodnim odnosima, kulturi, tehnologiji i sportu nikada nisu laka. Čak i za događaje koji su označeni u kalendaru, kao što su izbori i sastanci na vrhu, nepredviđene okolnosti mogu pomutiti predviđanje u smislu njihovih ishoda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gledajući unaprijed u 2025., ovo je naš najbolji pokušaj da odaberemo nadolazeće glavne događaje i trendove.
Politika
Godina počinje ključnim događajem za koji niko ne može poreći da će odrediti godinu: povratak Donalda Trampa (Trump). Tramp će 20. januara drugi put položiti zakletvu kao predsjednik Sjedinjenih Država. Njegov povratak u Bijelu kuću znači duboke promjene za Evropu, a posebno za Njemačku. Potaknuta agresivnom, protekcionističkom agendom, Trampova politika mogla bi radikalno preoblikovati transatlantsku sigurnost, potporu Ukrajini, ekonomske i trgovinske odnose, tehnološku politiku i, u isto vrijeme, ojačati antidemokratske snage u Evropi.
Nesputan pritiscima za ponovni izbor i od prvog dana okružen lojalnim savjetnicima, Tramp će, vjerovatno, slijediti daleko agresivniji program nego što je to činio u svom prvom mandatu od 2017. do 2021. Do sada, Trampove nominacije za njegov kabinet i druga ključna vladina mjesta sugeriraju da su ti strahovi više nego opravdani.
Druga Trampova administracija mogla bi povući SAD iz NATO-a – ili barem oslabiti američki stup saveza – uvjetujući sigurnosne obaveze naglim povećanjem evropske odbrambene potrošnje. SAD bi mogao dodatno smanjiti podršku Ukrajini i nametnuti carine na evropski izvoz, što bi moglo opteretiti ekonomske veze.
Godina 2025., mogla bi označiti kraj ratova u Ukrajini i Gazi. Za sada, čini se da najbolje čemu se Ukrajinci mogu nadati, posebno nakon Trampovog dolaska na vlast, jeste da će se Putin zadovoljiti samo s istočnim dijelom Ukrajine koji ruske snage drže pod kontrolom, te obavezivanjem Ukrajine da neće težiti ka NATO-u. Gaza, s druge strane, čini se da je dovedena pred svršen čin pred izraelskom vojnom moći i ostaje da se vidi da li će zapadne sile uspjeti i na koji način obuzdati Izrael i osigurati pravo Palestinaca na vlastito političko upravljanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bliski istok ostaje jedna od gorućih tačaka u svijetu. Sirija pokušava krenuti naprijed nakon svrgavanja režima Bašara al-Asada (Bashar al-Assad). Općenito, teški odnosi između SAD, EU i Turske štete utjecaju EU u regiji, pa je ponovna izgradnja ovog odnosa važan cilj za 2025.
Ako Tramp povuče američke trupe iz istočne Sirije, tamošnji Kurdi bi bili oslabljeni, pogotovo ako ih turska vojska i pridružene sirijske sunitske milicije nastave napadati. Ova promjena na vlasti mogla bi otvoriti mogućnosti teroristima Islamske države da zauzmu više terena. Nadalje, Rusija već povlači vojne kapacitete iz Sirije, što je dobra vijest za Zapad, no mogle bi uslijediti i loše vijesti. Kremlj ih namjerava stacionirati u istočnoj Libiji, što bi moglo još više uznemiriti Evropu u još jednoj nestabilnoj situaciji.
Ukrajina: Svjetsko žarište. AP
Tehnologija
Nekoliko će tema dominirati godinom. Prvi je balon umjetne inteligencije u koji su tehnološki divovi upumpavali nesavjesne svote novca bez, u ovom trenutku, zamislivog ili razmjernog povrata. Dva velika pitanja su onda: kada će puknuti – i kada pukne, kakve će biti posljedice? Ulagači će izgubiti novac, kao i obično, ali utjecaj će biti značajniji od kraha dotcoma 2000. godine, a tržišta dionica će ga prva osjetiti, jer tehnološke dionice imaju nerazmjeran utjecaj na ključne indekse.
Doći će i do završetka braka između tehnološke industrije i američke politike. Od sada će biti neraskidivo izmiješani – kao što su tehnološki moguli naslutili kad su odlučili podržati Trampa. Elon Mask (Musk) i X će napredovati, kao i Trampov Truth Social. Bluesky će postati posljednja reduta liberalizma. A LinkedIn će slijediti korporativno krdo. Nije jasno kako će Tramp izraziti svoj inat prema Meti, ali hoće. Kompanija bi na kraju mogla odlučiti da će se morati podijeliti u dva entiteta: Meta US, koja je u skladu s Trampovim dekretima, i Meta EU, koja može djelovati unutar jurisdikcije EU i drugdje.
Pod Trampom će kriptovalute biti oslobođene straha od nadzora državnih tijela, s društvenim posljedicama zbog kojih će trenutni nivoi krađe i prijevara u industriji izgledati poput viktorijanske čajanke.
AI: Budućnost svijeta. AP
Kultura
Showbiz je, naravno, već prigrlio digitalnu budućnost, pa se nastavlja utrka za izvođenje sljedećeg uvjerljivog holograma ili avatara. Mega-uspjeh Aba Vojaža (Abba Voyag), za koji je ranije ovog mjeseca otkriveno da je doprinio 1,4 milijarde funti ekonomiji Ujedinjenog Kraljevstva, povećao je napore da se stvori još jedna atrakcija. „Pophouse“, švedska firma koja stoji iza Voyaža, potaknula je vlasnike prava na Prislija (Presley) da sarađuju na Elvisovom spektaklu i već je otkupila posljednje kataloge glam rock benda „Kiss“ i zvijezde 80-ih Sindi Loper (Cyndi Lauper). Drugdje su u toku komercijalni pregovori o organizaciji događaja temeljenog na nastupima uživo Dejvida Bouvija (Davida Bowie), sa službenim zaštitnim znakom brenda koji uključuje prava na avatar zvijezde.
Beton je temelj za neke od najintrigantnijih filmova 2025. U januaru izlazi „Architecton“, blistavi dokumentarac vizionarskog ruskog reditelja Viktora Kosakovskog, koji istražuje odnos čovječanstva s našim okolišem kroz medij, pogađate, betona. Sveprisutna siva stvar također preuzima glavnu ulogu uz Adriena Brodija (Brody) u „Brutalistu“, reditelja Bredlija Korbera (Brady Corbeta) nagrađenog Oskarom, sveobuhvatnoj, epskoj priči o arhitektu iz sredine 20. stoljeća koji bježi od nacista i pronalazi bogatog, ali zahtjevnog pokrovitelja u SAD. Konačno, tu je čudesna kanadska komedija Univerzalni jezik, smještena u alternativnu perzijsku verziju Vinipega – grada koji je, prema neobičnoj viziji filma, gotovo u potpunosti izgrađen od betona.
Aba Vojaž: Projekti za budućnost. AP
Sport
Iako 2025. nema olimpijskih igara ili svjetskih prvenstava kojima se možemo veseliti, još je mnogo sportskih događaja za ljubitelje.
U julu će se održati Evropsko prvenstvo u fudbalu za žene. Favoriti su Engleskinje, kao i Španjolke koje su osvojile svjetsku titulu 2023. Francuska i Njemačka također mogu otići do kraja.
SAD će također biti domaćin vrlo kontroverznog Svjetskog nogometnog klupskog prvenstva 15. juna. Gotovo svi vodeći evropski klubovi su protiv turnira, koji je proširen sa sedam momčadi na 32, jer vjeruju da će dovesti do preopterećenosti takmičenja i riskirati zdravlje igrača, jer će jedva imati pauzu cijelo ljeto. FIFA, međutim, nastavlja bez obzira na to.
Konačno, globalna sportska agencija, IMG, predviđa da će 2025. započeti “era nosivih uređaja”. Istina, ljudi već neko vrijeme nose „Apple“ i „Garmin“ satove, kako bi zabilježili svoje podatke tokom vježbanja. Međutim, IMG vjeruje da će više ljudi početi nositi naočale za proširenu stvarnost kao što su „Meta Orion AR“, „Apple Vision Pro“ i „Snapova“ peta iteracija njegovih SPS naočala, kako bi gledali i bavili se sportom.
– Ovo će biti godina kada će se nosiva tehnologija konačno početi istinski takmičiti s telefonom za našu pažnju – navode iz IMG-a.
Evropsko prvenstvo za žene. Avaz
Klimatske promjene
Kao što je bio slučaj prošli put, Tramp će, vjerovatno, započeti svoju administraciju s nizom dekreta koji poništavaju mnoge poticaje za zaštitu prirode i obnovljivu energiju iz Bajdenovih (Biden) godina, posebno Zakon o smanjenju inflacije – najambiciozniji klimatski plan SAD u historiji.
Globalno, najveći utjecaj osjetit će se kada Tramp povuče SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma.
Ipak, obnovljiva energija mogla bi prebroditi oluju jer su cijene vjetra i sunca sada jeftinije od nafte, plina i uglja. Najveći utjecaj imat će priroda, ljudi na globalnom jugu i međunarodni napori za rješavanje klimatske krize. Desničarske stranke u cijelom svijetu vjerovatno će se ohrabriti da pojačaju svoje kampanje protiv ciljeva nulte emicije.
Međutim, političko poricanje neće utjecati na fiziku klimatske krize, koja će se pogoršavati sve dok emisije budu rasle.
avaz
