Danas sjednica Upravnog odbora PIC-a: Ko će biti novi visoki predstavnik
Za danas je zakazana sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), ali zvaničnu potvrdu da će na njoj biti izabran novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH nismo uspjeli dobiti.
Nakon što članice PIC-a 3. i 4. juna nisu postigle konsenzus o nasljedniku Kristijana Šmita (Christian Schmidt), do okončanja današnje sjednice neće biti poznato jesu li stavovi u međuvremenu približeni i hoće li Šmit nakon ostavke i definitivno otići.
Prvi kandidat
Podsjetimo, najizgledniji kandidati za novog visokog predstavnika su italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i njegov francuski kolega Rene Trokaz (Troccaz). Trokaza podržavaju Francuska, Njemačka i Velika Britanija. S obzirom na to da iza Landija, osim Italije, stoje i SAD, a imajući u vidu utjecaj Vašingtona u globalnim procesima, značaj dobrih odnosa sa SAD-om za većinu članica EU, a ne zanemarujući ni učešće SAD-a u finansiranju OHR-a i nedavnu najavu da bi SAD mogle preispitati svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH, jasno je zašto je Landi mnogo bliži dolasku u Sarajevo.
Uoči nove sjednice pojavio se i non paper u kojem je Italija članicama EU predstavila Landijeve prioritete, nastojeći otkloniti zabrinutost da bi mogao poništiti ranije odluke Kristijana Šmita, pa i izmjene Krivičnog zakona BiH zbog kojih je predsjednik SNSD-a pravosnažno osuđen pred Sudom BiH. U non paperu se navodi da bi Landi bio fokusiran na završetak Agende 5+2, kao ključnog uvjeta za zatvaranje OHR-a. Naglašeno je da ne bi ukidao prethodne odluke OHR-a, a bonske ovlasti bi koristio samo u krajnjim slučajevima, uz prethodne konsultacije s članicama Upravnog odbora PIC-a. Njegov mandat bio bi usmjeren ka evropskom putu BiH i jačanju procesa integracija i trajao bi dvije godine, uz mogućnost produženja, dok bi zatvaranje OHR-a i dalje zavisilo od ispunjenja Agende 5+2.
Fejzić: OHR nam još treba. Ustupljena fotografija
Bonske ovlasti
Profesor Fakulteta političkih nauka Elvis Fejzić kaže da je teško ocijeniti ko će dobiti podršku, kao i to da li će konačna odluka biti donesena danas, ali smatra da evropske zemlje pokazuju spremnost da preuzmu inicijativu za rješavanje pitanja na njenim granicama. Njegov favorit je Trokaz, dodaje, jer smatra da će od personalnog rješenja na čelu OHR-a ovisiti i angažman, koji bi s Landijem evidentno bio smanjen.
– Ne mogu se tek tako staviti van snage bonske ovlasti, ni njegove nadležnosti po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, kao i njegova ustavno-politička uloga. Zbog činjenice da još nije implementirana agenda 5+2, kao i da implementacija civilnog dijela Dejtonskog sporazuma nije do kraja realizirana, mislim da bi visoki predstavnik trebao imati važnu ulogu – ističe profesor Fejzić.
OHR nam još treba
– Mislim da nam OHR još treba. Svjestan sam da je to neka vrsta utega autonomnom funkcioniranju političkog sistema, ali imajući u vidu kakve političke probleme imamo, sasvim je jasno da naše političke elite ne mogu regulirati politički proces u BiH. U nekim momentima OHR nam je potreban da otkoči proces kad zakoči do te mjere da počne paralizirati državu i njen ekonomski, pravni i politički sistem – kaže Fejzić.
avaz
