Kaže da je svjesna da su političari javne osobe i da svako ima pravo da ih kritizira, ali nikako u dijelu gdje se dotiče privatni život.
- Vodili su se postupci, međutim to je sve jako sporo. Sada su svi moji predmeti objedinjeni i poslani Državnom tužilaštvu. Na šta se jedino može osloniti je zakon o ravnopravnosti spolova. Da sam baš optimistična da će se nešto tu znakovito desiti, neće – ističe Kulenović.
Savremeno doba i moderna tehnologija donosi nam mogućnost bolje informiranosti i komunikacije. Ali internet i društvene mreže imaju i mračnu stranu. Svake godine se povećava broj prijava za nasilje preko interneta.
- Kako bismo se adekvatno borili s takvom pošasti, u Zakonu o javnom redu i miru regulisano je da je takva vrsta uznemiravanje putem telekomunikacija, pisanjem uvredljivih sadržaja, tako i putem interneta. Ako se dokaže ko je počinilac takvog djela, prekršajno se sankcioniše pred nadležnim sudom u Bihaću. Sankcije za takva djela su između 300 i 500 KM – navodi Adnan Beganović, portparol uprave policije USK-a.
Zloupotreba interneta može prerasti u cyber nasilje. Cyberbullynig ili nasilje preko interneta je nešto što se ne primjećuje i svaka osoba ga doživljava na drugačiji način. Obuhvata sve grupe stanovištva, ali su najčešće izložena djeca i mladi.
- U razgovoru s jednom djevojčicom koja je žrtva cyber nasilja, rekla je da većina njenih prijateljica ima internet, da se dopisuje s određenim osobama, što znači da oni u biti i ne znaju šta je to nasilje i šta oni sve mogu doživjeti putem interneta – konstatuje Sabina Halilagić v.d. direktorica Centra za socijalni rad Bihać.
S obzirom na to da živimo u vremenu pandemije koronavirusa primorani smo na veću upotrebu modernih komunikacijskih uređaja i interneta, ali tako smo i izloženiji nasilju preko interneta. Kazne za takva djela su simbolične, a ono što je zabrinjavajuće jeste da je sve veći broj djece ili mladih koji su prijavljeni kao počinioci cyberbullyinga.
hayat.ba
