Uncategorized

Profesor Goran Srkalović o povezanosti zagađenja zraka i raka pluća: Maska može pomoći, ali prestanite pušiti

Zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini već godinama spada među najveće ekološke probleme koji posebno dolazi do izražaja u zimskim mjesecima kada se grad pretvara u svojevrsnu dolinu smoga.

Zagađeni zrak sadrži čestice prašine, sumpora i drugih štetnih spojeva i direktno utječe na zdravlje građana.

Ljekari upozoravaju da dugotrajna izloženost ovakvom zagađenju povećava rizik od razvoja hroničnih bolesti disajnog sistema, među kojima je i rak pluća.

Jedan od onih koji upozorava na moguće posljedice je Goran Srkalović, direktor University of Michigan Health – Sparrow Herbert-Herman Cancer Centra i stručnjak koji je na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizovao predavanje o tome.

Predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Foto: Klix.ba)

Predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Foto: Klix.ba)

Predstavio je istraživanje iz Velike Britanije urađeno na 500.000 ljudi koji su dali uzorke krvi ili tkiva od kojih je, vremenom, njih 2.000 razvilo rak pluća.

Analizirali su, kroz algoritme, koliko su upravo ti s ovom bolešću bili izloženi zagađenosti zraka.

“Teško je izračunati eksponiranost svakom čovjeku”, pojašnjava Srkalović za Klix.ba.

Istraživanje je utvrdilo da čestice od PM2.5 (op.a. poznate kao nevidljive ubice iz zraka) i veće nisu povećale rizik od ove vrste raka, već one manje i azotni dioksid.

“Gledali su povezanost zagađenja i genetskih promjena. Ti, koji su imali značajne promjene i koji su bili izloženi tim česticama, imaju najveći rizik od raka pluća. Ustanovili su da nije samo problem u zagađenju, nego i genetici te obrnuto”, naveo je Srkalović.

Dakle, ti koji su imali “dupli udarac” zbog gena i zagađenja – šansu su im za razvijanje bolesti bile povećane za 60 posto.

Kako koristiti AI?

Upozorio je i da nije bitan samo nivo čestica već i koliko dugo smo vremenski ove čestice udisali. Kao probleme zagađenja u Bosni i Hercegovini, navodi kućno grijanje, saobraćaj, industriju…

Predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Foto: Klix.ba)

Predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Foto: Klix.ba)

Rješenja postoje, kaže on, poput utjecaja na nadležne da se radi o “čistim tehnologijama”, promjena grijanja, a zanimljivo je da je istaknuo i umjetnu inteligenciju koja bi mogla pomoći za nalaze.

“Gledamo CT pluća iz različitih razloga, na primjer jer neko dođe u hitnu pomoć zbog saobraćajne nesreće i šaljemo ga na CT. Ovaj program gleda u CT i lezije u plućima koje bi mogle biti kancerogene. Ako identifikuje nešto što bi moglo biti rak, pošalje se informacija da to analiziramo pa ako postoji sumnja da bi to mogao biti rak, dovodimo pacijenta i vrši se biopsija”, navodi on.

Maska pomaže, ali prestanite pušiti

Pitali smo ga i šta koji građanin može uraditi, koji živi u zagađenim bh. područjima, tokom perioda zagađenja kako ne bi došlo do ovakvih posljedica.

Predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Foto: Klix.ba)

Predavanje na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Foto: Klix.ba)

“Maska pomaže tokom zagađenja, ali ne skroz. Najvažnije je da se prestane pušiti, to je direktno samoubistvo”, poručio je on te dodao da se ne radi samo o raku, već i bolestima poput dijabetesa.

Savjetuje i zamjenu peći sa otvorenim plamenom i aludira na vlast da sufinansiranjem pomogne u tom aspektu.

klix.ba

Prikaži više

Related Articles

Odgovori

Back to top button
Close
Close