Medijske kompanije prinuđene su da se s recesijom bore same, neke već najavljuju gašenje, no pravo je pitanje ima li javnost BiH – a i država – uopće interesa da opstanu.
prvim danima krize izazvane koronavirusom stigle su i ekonomske posljedice. Kada je o medijskoj industriji riječ – prva je na udaru, posljednja se oporavlja, jer živi prvenstveno od marketinga. Tako je i u BiH. Pad prihoda zabilježen je u svim kategorijama od smanjenja prodaje, pa do oglašavanja na svim platformama. Medijske kompanije prinuđene su da se s recesijom bore same. Neke od njih ne mogu biti sigurne da će preživjeti.
Osnivač i vlasnik Radio Kameleona Zlatan Berbić kaže da je kriza najviše pogodila privatne medije, jer su marketinški budžeti od kojih žive jednostavno nestali.
Pad prihoda
– Da li će država ili neko pomoći komercijalnim privatnim medijima, da kao mediji prežive? U ovom slučaju upitno je preživljavanje medija u komercijalnom obliku, jer gubimo apsolutno tri ili četiri mjeseca svih prihoda, a imamo sve troškove, kaže za O kanal i Oslobođenje Berbić.
Koliko je situacija ozbiljna, ilustrovao je Dario Novalić, glavni urednik i direktor magazina Start, koji kaže: “Mi smo uspjeli podijeliti plate 1. aprila i nadam se da ćemo uspjeti 1. maja. Za sve ostalo zaista nisam siguran”.
– Mislim da ćemo mi ovaj mjesec imati nula PDV-a s obzirom na to da nijednu fakturu nismo izdali, što opet znači… izvinjavam se, možda ćemo imati neku reklamicu za Uskrs i Vaskrs, ali to je sve. Na početku godine imali smo potpisane ugovore, međutim, sva ta oglašavanja su prekinuta na logičan zahtjev oglašivača, govori Novalić.
On dodaje i kako se mediji moraju ujediniti i na taj način od državnih institucija tražiti potporu.
– Ono što ja nastojim s još nekoliko kolega iz printanih, online i elektronskih medija je da pokušamo razgovarati sa čelnicima države od Kantona, preko Federacije, do Vijeća ministara da obrate pažnju i na medije, ističe Novalić.
Prave podrške do sada nema, što je neke medije prinudilo na težak izbor: spašavati medij ili održavati produkciju koje je sve manje. Direktor O kanala Almir Šećkanović kaže da je koronavirus, između ostalog, natjerao medijsku industriju na neke radikalne mjere.
– Naša grupacija je odmah s prvim danima pojave koronavirusa u našoj zemlji osjetila pad prihoda. Bili smo primorani reagovati s dvije mjere. Prva je bila ta da raskinemo ugovore o radu s nekoliko naših kolega – O kanal je raskinuo sedam ugovora o radu, a druga mjera je smanjenje plate za sve nas koji nastavljamo raditi na TV-u, u Oslobođenju, Danima i na našim portalima. Vodili smo se logikom da ostaju oni koji rade za više platformi, što je i poenta naše integrisane redakcije. Izuzetno nam je žao što je došlo do toga, međutim, svakako treba imati na umu da je ekonomska kriza, nažalost, zatvorila cijelu BiH i njenu ekonomiju, ali je istovremeno zaustavila i cijeli svijet, rekao je Šećkanović.
ALMIR ŠEĆKANOVIĆ: EKONOMSKA KRIZA JE, NAŽALOST, ZATVORILA CIJELU BIH
Oslobođenje je, objašnjava Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica i direktorica, smanjilo broj strana, smanjilo sve aktivnosti i bilo prinuđeno smanjiti i sve sektore poslovanja.
– S deset naših kolega smo prekinuli ugovore o radu, vodeći računa da budu ispraćene s otpremninama. Print je već godinama industrija u nestajanju, pa kada birate hoćete li smanjiti broj ljudi ili rizikovati gašenje medija, nemate mnogo izbora. Dat ćemo sve od sebe da sačuvamo Oslobođenje, da naše čitatelje i dalje blagovremeno, objektivno i potpuno informišemo, kaže Selimbegović, koja naglašava da su sada svi u Oslobođenju na istim umanjenim plaćama, upravo zbog svijesti da je doba krize. “Suradnici Oslobođenja, mahom kolumnisti lista, ostali su uz nas i na tome im veliko hvala”, naglašava ona.
Glavna i odgovorna urednica Dnevnog avaza Senka Kurt kaže kako se država treba ugledati na članice Evropske unije, koje već rade na formiranju posebnih fondova za pomoć medijima.
– Kao u svim ratovima, prvo strada istina. Čini mi se da su u ovom ratu stradali mediji na raznorazne načine. Nažalost, vrlo smo svjesni da će iz ovog rata neki izaći okrznuti, a neki ovo, nažalost, neće moći preživjeti. Da se to ne bi dogodilo, i da bi nas što manje bilo u situaciji da neće preživjeti, ja mislim da treba pokrenuti jednu sveobuhvatnu akciju i tražiti način na koji će se pomoći medijima, kaže Kurt.
Amela Odobašić, pomoćnica direktora za emitovanje RAK-a, rekla nam je da su se na samom početku krize radijske i televizijske stanice obratile putem svojih asocijacija RAK-u sa zahtjevom da poduzme mjere koje bi mogle da finansijski pruže olakšice u njihovom poslovanju.
– Vijeće Agencije je brzo reagovalo i donijete su dvije odluke – odluka koja se odnosi na izmjene Odluke o plaćanju naknada prema RAK-u, i tom odlukom iznos za plaćanje naknada RAK-u umanjen je 50 posto, odnosno u ukupnom iznosu od 185 hiljada KM, što pretpostavljamo da je jedna znatna olakšica u finansijskom poslovanju elektronskih medija, navodi Odobašić i dodaje da je odlučeno i da se prolongira rok za plaćanje ovih obaveza prema Agenciji do 30. septembra.
Osim Odluke o smanjenju naknada, Vijeće je donijelo i Odluku da RAK pokrene proceduru prema Vijeću ministara i da Vijeće ministara donese odluku kako bi RAK preuzeo na sebe plaćanja 643.520 KM za državni doprinos za korištenje radijskog frekvencijskog spektra.
Na početku pandemije internetska zajednica u BiH je dobila skoro 200.000 novih korisnika. No, to joj nije donijelo više novca. Urednik mostarskog portala Bljesak Berislav Jurič kaže kako se nada da će državne institucije pomoći privatnim medijima, ali i da neće biti, kako ih naziva, ucjenjivačkih grantova.
Poklapanje medija
– Mislim da je ta pomoć države medijima i jedna svojevrsna zamka. Država bi mogla pomoći u smislu da se firmi, odnosno izdavaču medija omogući plaćanje doprinosa ili poticaj za plaće. Ali direktna pomoć medijima mogla bi biti ona naša stalna boljka, a to je poklapanje medija proračunskim novcem i onda stvaranje novih poslušnika, kaže Jurič.
Ističe da se osjetila jedna značajna blokada i nesnalaženje za koje se nada da će biti premošteno i da će se oglašivači vratiti u onom omjeru u kojem su tu bili do sada, budući da bez njih komercijalni mediji, a i većina drugih medija neće moći opstati.
Pokušali smo dogovoriti posjetu redakciji Dnevnog lista, ali su nam kazali da tamo trenutno nema nikoga. Poručuju da imaju puno problema te ne žele sada ni govoriti o tome.
Od početka pandemije broj zaposlenih u FBiH manji je za više od 21.300, a samo u posljednja četiri dana 1.432 radnika su ostala bez posla. I svi se slažu – bit će svima još puno gore. Mediji su dio društva i odnos prema njima zapravo će pokazati i koliko ovdašnjoj javnosti i državi Bosni i Hercegovini uopće trebaju.
