Ljeto u znaku tišine: Kako je utihnula priča o izmjenama zakona o neradnoj nedjelji u FBiH
Prošla su gotovo dva mjeseca otkako je Federalno ministarstvo trgovine povuklo prijedlog o izmjenama zakona kojim bi se dopustilo između 16 i 18 radnih nedjelja godišnje u sektoru trgovine. Iako je tada najavljeno da će novi model biti predstavljen uskoro, ljeto je ušlo u pun zamah, a priča o neradnoj nedjelji – utihnula.
Nedjelje u mnogim gradovima širom Federacije BiH izgledaju sablasno pusto. Trgovine su zatvorene, ulice prazne, a ljetna sezona, posebno u turističkim mjestima poput Neuma, Jablanice ili Konjica prolazi bez tog jednog dana koji je donedavno bio ključan za promet.
Prijedlog tzv. “hrvatskog modela” – kojim bi trgovine mogle same birati 16 do 18 nedjelja godišnje u kojima bi radile – odbijen je kao neprihvatljiv, nakon razgovora između sindikata, poslodavaca i nadležnih institucija.
Tada se govorilo o novom modelu, po uzoru na Poljsku ili Sloveniju, koji bi omogućio rad malih marketa nedjeljom, ali samo ako iza pulta stoje vlasnik ili član njegove porodice.
Najavljeno je i ukidanje famoznog “izuzetka” kojom su općine mogle tražiti da se zabrana rada nedjeljom ne odnosi na njih. Iako su takve zahtjeve podnijele brojne općine – uključujući i gotovo sve u Tuzlanskom kantonu, kao i Neum, Visoko, Jablanicu i druge, odobreno je izuzeće samo Orašju. Time je dodatno otvorena rasprava o kriterijima, ravnoteži i pravdi u provođenju zakona.
Lokalne vlasti u pojedinim turističkim općinama upozoravaju da, uprkos sezoni, bilježe pad prometa jer trgovine ostaju zatvorene baš onda kada je najviše gostiju. Iz tih sredina poručuju kako se pravi efekti ove mjere neće vidjeti dok sezona ne prođe, a brojke pokažu razmjere gubitaka.
S druge strane, Orašje bilježi povećan promet nedjeljom, posebno zahvaljujući dolascima građana iz susjednih općina i država koje tada koriste dan odmora za kupovinu.
Neki smatraju da je zakon o neradnoj nedjelji donesen bez ozbiljne analize stvarnog stanja na terenu i ekonomskih posljedica. Posebno se problematizira to što se zakon odnosi samo na Federaciju BiH, dok u ostatku države trgovine uglavnom normalno posluju i nedjeljom, čime se, po mišljenju nekih, narušava princip jedinstvenog ekonomskog tržišta.
Također, ukazuje se i na to da interpretacija podataka često ide u smjeru odbrane donesene odluke, iako inflacija i rast cijena sugeriraju drukčiju stvarnost u trgovini i potrošnji.
Pravila za izuzeće od zabrane jasno su propisana, općine moraju dostaviti podatke o padu prometa i zaposlenosti u odnosu na prošlu godinu, uz opravdanost sezonskog karaktera zahtjeva. No, ako zahtjev bude odbijen, novi se može predati tek nakon šest mjeseci, što dodatno ograničava mogućnosti brzih reakcija.
Za sada, sve je ostalo na obećanjima i iščekivanjima. Turistička sezona prolazi, trgovci broje gubitke, a građani se sve češće pitaju: je li neradna nedjelja uvedena zbog brige o radnicima, ekonomiji, turizmu, ili pak pod pritiskom drugih interesa?
Dok zakon “miruje”, svakodnevnica mnogih u trgovinskom sektoru se mijenja. S obzirom na kompleksnost problema i nedostatak konkretnog rješenja na vidiku, mnogi se pitaju hoće li će se priča o izmjenama ponovo aktivirati, ili će se, kao i mnoge druge odložiti na neodređeno.
klix.ba
