Nova studija Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI – TOC), poput ranijih izvještaja domaćih i međunarodnih organizacija i medija, vjerovatno će proći bez mnogo pažnje, a posebno bez adekvatne reakcije nadležnih institucija u BiH.
Autorica Anesa Agović na 72 stranice opisuje kako sistemska korupcija, slab regulatorni nadzor i značajna neformalna ekonomija stvaraju plodno tlo za pranje novca od trgovine drogom, krijumčarenja vatrenog oružja, trgovine ljudima, krijumčarenja migranata, utaje poreza i cyber kriminala u regionu, pa i u BiH. Zabrinjavajuće zvuče podaci da se na globalnom planu svake godine “opere” između dva i pet posto BDP-a, a da je taj procent na zapadnom Balkanu oko šest posto.
Pranje novca ostaje ključni pokretač organiziranog kriminala, koji je u različitim segmentima prisutan i u BiH, s tim da je stanje u našoj zemlji teže jer su kriminalne organizacije infiltrirane u političke, pravne i ekonomske sisteme zemlje. Plodno smo tlo za trgovinu drogom, oružjem, pa i ljudima, a migrantska kriza iskorištena je za uspostavljanje i novog oblika kriminala – krijumčarenja migranata. Osim povremenih sukoba naoružanih grupa, kojima svjedočimo, da je ova vrsta kriminala itekako uzela maha, pokazuje i podatak iz istraživanja da, prema obavještajnim podacima, u regiji zapadnog Balkana djeluje oko 40 mreža krijumčara migrantima. Ovo je samo djelić zabrinjavajućih podataka iz detaljne studije Globalne inicijative. Svaki od oblika kriminala, na koji upozorava GI – TOC, predstavlja stalno prisutnu opasnost po građane, te zaslužuje strateško, zajedničko djelovanje sigurnosnih i policijskih agencija u BIH i regionu. Povremene akcije, zasnovane uglavnom na podacima evropskih agencija, očigledno ne daju rezultate, dok se zapadni Balkan i BiH postepeno pretvaraju u leglo kriminala i prostor visokog rizika.
avaz
