Euro je tokom ove sedmice pao za oko dva posto u odnosu na dolar, jer sukobi na Bliskom istoku pokazuju ranjivost Evrope na poskupljenje energenata.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Cijena nafte skočila je za više od 15 posto, dok su cijene prirodnog gasa u jednom trenutku udvostručene, što ponovo stavlja u fokus veliku zavisnost Evrope od uvoza energenata, prenosi Bloomberg.
Analitičari ističu da visoke cijene sirovina direktno utiču na ekonomski rast i kupovnu moć u Evropi više nego u SAD-u, koji su najveći svjetski proizvođač nafte.
Ključni faktor
Ova situacija podsjeća na energetsku krizu iz 2022. godine, kada je euro nakratko pao ispod pariteta sa dolarom.
Direktor strategije za devizno tržište u ING banci, Kris Tarner, smatra da će trajanje novog energetskog šoka biti ključni faktor za budućnost evropske valute.
– Od toga zavisi da li će se euro stabilizovati blizu nivoa od 1,15 dolara ili će nastaviti pad ka opsegu od 1,10–1,12 dolara – rekao je Tarner.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema podacima Evropske centralne banke od 4. marta, vrijednost jednog eura iznosila je 1,1649 dolara (EUR 1 = USD 1,1649).
Strategijski tim banke Barklis povlači paralelu sa reakcijom tržišta nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.
Njihovi modeli pokazuju da za svakih 10 posto rasta cijene nafte, dolar u prosjeku jača za 0,5 do 1 posto u odnosu na euro, dok sličan skok cijene gasa slabi euro za oko 0,25 posto.
Visok rizik
Analitičari upozoravaju da kupovina eura u ovom trenutku nosi visok rizik i zahtijeva uvjerenje da će sukob na Bliskom istoku brzo biti okončan.
Predstavnik Standard banke, Stiven Barou, trenutno preporučuje prodaju eura u odnosu na dolar i australijski dolar, jer predviđa da se svjetske cijene energenata neće uskoro smiriti.
Sličnog stava su i u banci Barklis, gdje smatraju da će valute zemalja izvoznica sirovina, poput Australije, kao i tradicionalna „sigurna utočišta“ poput švicarskog franka, profitirati na račun evropskih valuta.
avaz
