Kako spriječiti nove masakre i da li je dovoljno fokusa stavljeno na muško mentalno zdravlje?

Masakr u Grazu izveo je 21-godišnji Artur A., kojeg su vlasti opisale kao “socijalno izoliranog” muškarca, čime je nastavljen tragični trend osoba njegovog tipa koji se okreću nasilju i provođenju stravičnih zločina.

Bilo da je riječ o masovnoj pucnjavi koju je izveo Mauricio Martinez Garcia u Teksasu 2023. godine, pucnjavi iz 2014. godine u Kaliforniji koju je izveo Elliot Rodger, te mnogobrojnim drugim primjerima socijalno izoliranih muškaraca koji svoje frustracije ispoljavaju provođenjem nasilnih zločina, jasno je da je ovo, nažalost, postalo trend u svijetu.

Pitanje muškog mentalnog zdravlja je decenijama bilo tabu tema. Iako je u prethodnih nekoliko godina situacija dosta bolja, slučaj iz Graza podsjetio je da je trend itekako i dalje živ.

Stručnjaci za psihologiju su upozoravali na veliku grupu socijalno izoliranih muškaraca koji postaju lake mete za radikalizaciju. Bilo da je riječ o društvenim frustracijama, kao u slučaju Martineza Garcije kojeg je radikalizovao neonacistički pokret, ili o seksualnim frustracijama, kao u slučaju Rodgera, ostaje poruka da društvo i dalje nema odgovor na njihove probleme.

Posebno je zanimljiv segment koji se odnosi na seksualne frustracije, odnosno termin “incel” (involuntary celibate, odnosno nedobrovoljni celibat).

Široki društveni razgovor, koji se vodi posebno u zemljama zapadne Evrope i Sjeverne Amerike, koji se tiče konkretno “incela”, potpomognut je i pojavljivanju ove tematike u popularnoj kulturi, poput serije “Adolesence” na Netflixu.

Slučaj Artura A. iz Graza ima i dodatnu dimenziju osobe koja je krenula u “osvetnički pohod”, prema pisanju medija u Austriji, što je također dio svjetskog trenda, najizraženijeg u SAD-u, koji se tiče konkretno pucnjava u školama.

Tim povodom, portal Klix.ba kontaktirao je kliničkog psihologa Čedomira Novakovića, koji je pojasnio neke ključne stvari vezane za ovu temu.

Na samom početku razgovora, Novaković je govorio o modernom svijetu u kontekstu mladih ljudi.

“Među mladim ljudima postoji jedna vrsta mladalačke komunikacije u čitavom svijetu zahvaljujući društvenim mrežama. Mladi ljudi preuzimaju neke oblike ponašanja koji ne moraju biti kulturološki pozitivni. Oni su prije karakteristika jednog oblika bunta i nezadovoljstva, individualnog ili grupnog, što je tipično za generacije koje su emotivno nezrele. To se projektuje kroz oblike individualnog ili grupnog reagovanja koji mogu biti jedna vrsta poruke onima koji su uzroci lošeg stanja u društvu ili mladima. Mladi ljudi su povezani na više načina, najviše zahvaljujući društvenim mrežama i sveobuhvatnoj kulturi komunikacije”, rekao je.

O konkretnom slučaju socijalne izolacije muškaraca, Novaković kaže da je riječ o društvenim promjenama koje neki od njih jednostavno ne prihvataju.

“Postoji jedna pretpostavka koja je vezana za muškarce u svijetu općenito. To su tradicionalni oblici ponašanja gdje su muškarci više vezani za oružje i za oblik nasilja sa oružjem, nego što su to žene. Postoji novi trend u svijetu, odnosno femino-pokret, koji se se može nazvati ‘oslobađenjem ženskog ponašanja’, a koji ide na račun muške populacije. Sve je veći broj žena na pozicijama moći, od politike, nauke, pa sve do sporta. Tradicionalno, muškarci su bili ti koji su bili povezani uz oružje, dok su žene bile dio tog kulturološko-intelektualnog pokreta, zbog čega ne vidimo puno masakara i masovnih ubistava koje čine žene. Budući da žene preuzimaju vodeću ulogu u čitavom svijetu, vjerovatno je veliki broj muškaraca podlegao tradiciji da ne podnosi da mu žena bude dominantna. Kako žene preuzimaju ‘klasično muške’ pozicije, muškarci reaguju na individualni način, gdje pružaju otpor nekim novim kulturološkim trendovima”, stava je Novaković.

Dalje je govorio o rješenju za ove probleme, odnosno za socijalnu izolaciju mladih širom svijeta.

“Postoji problem u provođenju zakonskih mjera jer je svijet u haosu i traži se promjena kulture življenja. Traži se veći utjecaj demokratije na kulturu života. Uvijek imate određen broj ljudi koji ne prihvata neku promjenu, niti nikakav zakon. Kada gledate situaciju u svijetu, postoji sve veći broj ljudi, bez obzira na pol, koji se suprostavljaju zakonskim normama i pravilima, što također može biti jedan od razloga za individualni bunt i otpor”, dodao je.

Poseban problem, kako ističe, je činjenica da je teško govoriti o mentalnom zdravlju, kada opšte zdravlje također nije u dobrom stanju širom svijeta.

“Čak i u najrazvijenijim državama, zdravstveni i školski sistemi su u problemima, iako bi trebali biti ključni. Ako nije opšte zdravlje nije dovoljno tretirano i ako nije osigurano da svaka osoba na svijetu traži adekvatnu pomoć, mentalno zdravlje je još u težoj poziciji i još je osjetljivije. Zbog kulture u balkanskim zemljama, ali i drugim dijelovima svijeta, pojedini društveni problemi se sakrivaju i ‘guraju pod tepih’. Onda imate kumulativnu devijaciju i degradaciju”, rekao je.

Novaković je dalje istakao, kao primjer, oboljenje šizofrenije.

“Ljudi ne shvataju šta su sve katakteristike ovog oboljenja, i ne žele da se edukuju i shvate o toj bolesti, pa onda se, prirodno, ona u određenim sredinama ne tretira na adekvatan način. To se zataškava i onda kad ljudi odluče da se obrate struci, često to bude prekasno i razvije se u hronični poremećaj koji je teže liječiti. Za adekvatno mentalno zdravlje trebaju poprilično velika sredstva. Trebaju institucije koje su specijalizirane po određenim vrstama tih bolesti i poremećaja. Problem je i što nemate u svim sredinama stručnjake za neki specifičan slučaj”, rekao je ovaj psiholog.

Govorio je i o vršnjačkom nasilju, imajući u vidu da je, kako pišu austrijski mediji, napadač iz Graza bio meta svojih vršnjaka u vremenu kada je bio učenik srednje škole u kojoj je izveo masakr.

“Potrebna je šira promjena u društvu. Svi ti masakri imaju izvorište u nekoj vrsti osvete. Veliki je broj masakara koje su napravili bivši učenici škola, te oni imaju potrebu da se nekome osvete. Napadač u Grazu je upotrijebio sačmaricu, što je svjesni ili podsvjesni motiv da upotrijebi oružje koje je puno razornije od bilo kog drugog. To su oružja koja su pravljena za masovna ubistva. Ko treba da prati ko kupuje ta oružja? Oružje je u čitavom svijetu sada sve više dostupno, a povećanje naoružanja je u uzlaznom trendu”, stava je Novaković.

Na kraju, komentarisao je i pitanje mladih ljudi i njihovog mentalnog zdravlja, stavljajući to u širi kontekst.

“Mlada populacija je još uvijek u razvoju, kada gledamo iz ugla mentalnog zdravlja. To su mladi ljudi koji su u intenzivnoj fazi razvoja i oblikovanja inteligencije, te planiranju budućnosti. Imajući u vidu da je svijet u ogromnim problemima, generalno gledajući, mladi ljudi nisu u stanju da čekaju da se stvori dovoljno prilika u njihovom okruženju. Mladi ljudi nisu dovoljno zreli da planiraju budućnost za sebe, a tek za druge osobe u svojoj porodici ili čak i cijelu porodicu. Ekonomska i politička situacija u svijetu je jako loša, a postoji i kriza i u moralu, i to u širem razmjeru nego što se o tome govori. Sve su to stvari koje se moraju, kroz određene zakone i rješenja, riješiti. Stavite se u poziciju mladih ljudi. U svijetu ih je mnogo koji su u top formi za rad, a sjede na berzama i nemaju posla, a dokazano je da je dosada jedan od glavnih uzroka poroka i devijatnog ponašanja”, rekao je klinički psiholog Čedomir Novaković za Klix.ba.

klix.ba