Jeste li znali da u kalendaru ne postoji “nulta godina” i da vjerovatno nismo u 2025.
Kada danas kažemo da živimo u 2025. godini, a da sutra ulazimo u 2026., rijetko se zapitamo ko je, kada i na osnovu čega odlučio koja će tačka u vremenu biti proglašena početkom nove ere.
Još rjeđe znamo da zapravo nulta godina ne postoji. I da je čovjek koji je postavio temelje današnjeg računanja vremena napravio grešku koja i danas zbunjuje historičare, astronome i teologe.
Riječ je o Dioniziju Malom, monahu i učenjaku iz 6. stoljeća, čija je odluka o datiranju Isusovog rođenja postala osnova tadašnjeg kalendara, a kasnije i globalnog sistema mjerenja vremena.
Prije Dionizija: vrijeme se mjerilo po carevima
Prije nego što se pojavio pojam “poslije Krista”, Evropa nije imala jedinstven sistem računanja godina. U Rimskom carstvu godine su se često označavale prema vladavini careva ili od navodnog osnivanja Rima. Jedan od raširenih sistema bio je i račun “po Dioklecijanu”, rimskom caru poznatom po progonima kršćana.
Upravo taj detalj zasmetao je Dioniziju Malom. Kao pobožan kršćanin, smatrao je neprimjerenim da se vrijeme računa po vladavini cara koji je progonio njegovu vjeru. Zato je predložio novi sistem: računanje godina od rođenja Isusa Krista.
Ko je bio Dionizije Mali?
Dionizije Mali (latinski Dionysius Exiguus) bio je monah porijeklom iz današnje Rumunije, koji je djelovao u Rimu početkom 6. stoljeća. Bio je matematičar, astronom i teolog, a njegov zadatak bio je da izračuna datume Uskrsa za naredne godine.
U tom kontekstu, oko 525. godine, predložio je da se tadašnja godina označi kao 525. “Anno Domini”, godine Gospodnje, računajući od rođenja Isusa.
I tu dolazimo do ključnog problema jer Dionizije Mali nije poznavao pojam nule. U matematici tog vremena nula se u Evropi praktično nije koristila. Zbog toga je njegov kalendar prešao direktno sa 1. godine prije Krista na 1. godinu poslije Krista.
Drugim riječima: ne postoji godina 0.
To znači da kada računamo vrijeme unazad ili unaprijed, lako dolazi do grešaka od jedne godine. Astronomi danas koriste tzv. astronomsku godinu 0, ali u historijskom i civilnom kalendaru ona ne postoji.
Još veća greška: Isus nije rođen te godine
Drugi, još ozbiljniji problem jeste to što Dionizije gotovo sigurno nije tačno izračunao godinu Isusovog rođenja.
Prema historijskim izvorima, Isus je rođen za vrijeme vladavine Heroda Velikog, koji je umro 4. godine prije Krista. To znači da je Isus morao biti rođen najmanje nekoliko godina ranije, vjerovatno između 6. i 4. godine prije Krista.
Ako je to tačno, onda danas zapravo ne živimo u 2025. godini, nego u 2028. ili 2029., ali cijeli svijet je već odavno prihvatio Dionizijev sistem i niko nema stvarnu potrebu da ga mijenja.
Kako je Dionizijeva greška postala globalni standard
U početku, Dionizijev sistem koristio se uglavnom u crkvenim krugovima. Tek u 8. stoljeću engleski učenjak Beda Časni popularizirao je računanje godina “Anno Domini”, a kasnije su ga prihvatile evropske monarhije.
Sa širenjem evropskog utjecaja, kolonijalizma i naučnih standarda, ovaj kalendar postao je globalni. Danas se čak i u sekularnom kontekstu koristi ista vremenska osnova, često pod neutralnim oznakama “prije nove ere” i “nove ere”.
Greška koja nas prati, ali ne mijenja ništa
Iako znamo da nulta godina ne postoji i da Isus vjerovatno nije rođen u godini koju smatramo početkom ere, Dionizijeva greška nema praktične posljedice u svakodnevnom životu. Kalendar je dogovor, a ne prirodni zakon.
klix.ba
