Krajem prošle godine treći put je produžen rok Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, prema kom bi stotine neriješenih predmeta trebali biti završeni za dvije godine. Ako tužioci i podignu te optužnice, predmeti neće biti završeni pred sudom. Zbog stalnog produžavanja rokova, porodice žrtava gube nadu da će se otkriti i kazniti odgovorni za zločine nad njima i njihovim porodicama.
Zaštićena svjedokinja “A” jedna je od hiljade preživjelih žrtava iz gradića u Istočnoj Bosni koja je nakon godina borbi doživjela djelimičnu pravdu. Ona je sredinom jula 1992. godine bila svjedok ubistva oca, amidže i komšije, a nakon toga je odvedena u logor i silovana.
Poslije duge borbe, doživjela je da osoba koja je odgovorna za ubistvo oca bude pravosnažno osuđena na deset godina zatvora, dok je osoba koja je bila optužena za silovanje oslobođena.“To nikad neću zaboraviti, ta sudnica je meni izgledala nešto ogromno. Tu sam vidjela nakon zločina prvi put tog čovjeka. Ja sam upala u arenu i onda su se ti počeli boriti sa mnom. Onom je bila potrebna odbrana, ovom je osuđujuća. I ja sam bila nešto između. Svako se tu dokazivao, jedina sam ja bila tu kojoj je bila potrebna pravda”, kaže ona za Detektor, nazivajući presudu ranjenom.“Osjećam se kao iscijeđena krpa koju je neko iskoristio i bacio”, dodaje svjedokinja.
FOTO:BIRN BiH
Hiljade građana Bosne i Hercegovine skoro 30 godina od kraja rata iščekuje pravdu, a njihova svjedočenja su bila neophodna za osiguravanje osuđujućih presuda ratnih zločina za oko 1.100 osoba.Kako bi se osigurala veća zaštita svjedoka i fokusiralo na najosjetljivije predmete i procesuiranje višerangiranih počinilaca, bosanskohercegovačke vlasti usvojile su više planova i strategija kako da se riješe svi predmeti ratnih zločina.Nijedan od njih nije ispoštovan. Krajem 2023. godine je Vijeće ministara ponovo produžilo rok za dvije godine. Iz Suda BiH, koji je nadležan za praćenje ovog plana, već su najavili da ni ovaj rok neće biti ispoštovan. S druge strane, ovo produženje dolazi bez ikakvih analiza i konsultacija sa strukom, međunarodnom zajednicom, nevladinim organizacijama i medijima koji prate ovu oblast.Vršiteljica dužnosti predsjednice Suda BiH Minka Kreho kaže da predmeti koji su preostali, čak i da Tužilaštvo BiH podigne sve optužnice, neće biti okončani, jer se radi o najsloženijim predmetima.“Da Tužilaštvo i završi s podizanjem optužnica u tih 200 i nešto predmeta, koliko je ostalo, ne može Sud završiti čim dobije optužnicu. Znači, trajat će to još”, smatra Kreho, dodajući da su kapaciteti Suda maksimalno iskorišteni.
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) iz 2023. godine, Tužilaštvo BiH ima 271 neriješen predmet s 3.008 lica, a veliki broj njih je s još nepoznatim počiniocima.Ivan Matešić, šef Odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH, navodi da će – od 130 predmeta – 15 do 20 posto biti s optužnicama. Za ostale predmete, kako tvrdi, bit će teško sakupiti dokaze. Dosadašnje rezultate ne smatra porazom.Mišljenja je da se može brže raditi i suditi, te da nema potrebe sedam do osam godina da traje suđenje.“Treba biti pošten i kazati je li to sve može brže. I s naše i s ove druge strane. Je li može brže i od vlasti, jesu li se mogli stvoriti neki uvjeti, je li se može dozvoliti da se zaposli određeni broj tužitelja, da se završi ova priča. Sve to može”, kaže Matešić.
FOTO:BIRN BiH
Matešić skreće pažnju i na veliki broj nedostupnih, ističući da struka susjednih zemalja, gdje se nalaze neki od njih, nije problem.“Ali to nije naša krivnja u smislu pravosuđa u BiH. Ni nas, ni Suda, ni bilo koga. To je stvar države, vlasti, političke vlasti u državi. I naravno da frustrira. Ružan je osjećaj. Vi ste potrošili vrijeme i on vam ode”, zaključuje on, govoreći o više od 30 posto osumnjičenih koji su nedostupni domaćem pravosuđu.Svjedokinja “A” misli da domaće pravosuđe ne ulaže dovoljno truda da pronađe nedostupne.“Ja sam statistički broj. Pa može li se taj statistički broj bar rješavati. Evo, nudim vam se, kažem vam. A šta je poenta na kraju? Ništa. U ladici završava”, kaže ona.
detektor.ba
