Dodik se pokušao sakriti iza savjetnika, ali oni ne daju na sebe: “Sam donosi odluke i odgovoran je za njih”

Ročište Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, koje je održano nakon više od mjesec pauze, bilo je posebno zanimljivo s obzirom na to da su svjedočila dva bliska savjetnika predsjednika Republike Srpske. Osim što se pokušalo predstaviti da su oni Dodika doveli u zabludu, svjedočenjem su pokušali potvrditi i svoje glavne teze odbrane.

Dodik se, naime, u sudu našao prvenstveno zbog toga što je 7.7.2023. potpisao dva Ukaza predsjednika o zakonima NSRS-a koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, a koje je Christian Schmidt u međuvremenu poništio.

Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, odbranu najviše gradi na obavezi koju je Dodik imao prema Ustavu RS-a da potpiše ukaze o zakonima koje je prethodno donijela Narodna skupština RS-a. Osim toga, čini se kao da pokušavaju dokazati da Dodik nije nužno bio upoznat s odlukom Christiana Schmidta do poništi zakone koje je Dodik zatim potpisao, ali i da je na neki način doveden u zabludu tvrdnjama njegovih savjetnika. Također, jedna od glavnih teza odbrane je navodna nelegalnost Christiana Schmidta i njegovih odluka.

Za takvu Dodikovu i Lukićevu odbranu su ključna dva jučerašnja svjedoka – Siniša Karan, koji je Dodikov savjetnik i profesor ustavnog prava i Slavko Mitrović, koji je uz Dodika bio na svakoj funkciji koju je imao od 1998. godine. I jedan i drugi su iznijeli tvrdnje, kojima su savjetovali i Dodika, a o tome da bi ga čekala krivična odgovornost u RS-u u slučaju da nije potpisao ukaze i da, prema Ustavu RS-a, nije imao pravo izbora

Karan je istaknuo da je ovaj predmet ustavnopravne prirode, objašnjavajući da Ustav RS-a ne prepoznaje mogućnost odbijanja potpisivanja Ukaza predsjednika, odnosno da je postojala mogućnost da NSRS-u privremeno vrati zakone, koje bi na kraju opet morao potpisati u slučaju da ih NSRS potvrdi.

“Dodik je imao dva izbora, da mu sudi narod RS-a ili Sud BiH. On se ovako opredijelio”, kazao je Karan tokom svjedočenja, objašnjavajući da ga je u slučaju nepotpisivanja ukaza čekala kazna od 12 godina prema zakonima RS-a.

Ovu kaznu od 12 godina je prokomentarisao i Dodik, kazavši kako su se našalili da mu je manja kazna da mu se nakon potpisivanja sudi prema Krivičnom zakonu BiH, nego prema zakonima RS-a u slučaju da ne potpiše. Time su otkrili da su razgovarali o samoj odluci visokog predstavnika iako su kasnije pokušali tvrditi da nisu o tome razgovarali, čak i da Dodik nije znao za odluku Schmidta kojom je nepoštivanje njegovih odluka krivično djelo.

Prvooptuženi Dodik se također javio da ispituje Karana, tražeći od njega da odgovara sa “da” ili “ne”, prilikom čega je imao nadmen i optužujući stav prema njemu. No, s Dodikom i njegovim igrankama, teško je procijeniti da li je zaista ljut na savjetnike ili svi zajedno prave predstavu za sud.

Dodik je od njega tražio da potvrdi da ga je savjetovao o tome da je Schmidt nelegalan i da nema pravo donositi zakone, da je visoki predstavnik uopšteno nadležan samo za civilnu implementaciju Dejtona i da mu je rekao da nema bojazni od krivične odgovornosti s obzirom na to da Schmidt ne postoji ni u jednom relevantnom dokumentu Vijeća sigurnosti UN-a, a da PIC koji ga je imenovao jeste samo “grupa zemalja zainteresovana za stanje u BiH”.

Poentirao je riječima: “Vidiš dokle si me doveo svojim savjetovanjem?”, a slično je rekao i drugom svjedoku Slavku Mitroviću, koji je također bio njegov savjetnik i svjedočio na sudu.

Tužilac Nedim Ćosić je zatim pristupio unakrsnom ispitivanju kojim je potvrdio da predsjednik RS-a samostalno donosi odluke i potpisuje odluke iz njegove nadležnosti, te da savjetnici na njega ne mogu utjecati u formalnom smislu.

Svjedok Mitrović je isprva obrazložio opravdanost donošenja zakona u NSRS-u prema kojima u Službenom glasniku RS-a ne bi bile objavljivanje odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Kazao je da sud ne može biti Ustavni sud ako nije popunjen s devet sudija i da se odluke visokog predstavnika ne objavljuju u Službenom glasniku već godinama te da je to sada samo zakonski definisano.

Zatim je obrazložio krivičnu odgovornost Dodika prema zakonima u RS-u, ponavljajući slične tvrdnje kao i Karan i objašnjavajući da bi Dodik u slučaju nepotpisivanja ukaza došao na udar kaznene odredbe “napad na ustavni poredak”. Također je ponovio tvrdnje prethodnog svjedoka o tome da odluke Schmidta ne obavezuju Milorada Dodika ni na šta.

“Kod predsjednika od početka nije bilo nikakvih dilema, a ni kod kolega pravnika koji su učestvovali u razgovorima, niko od funkcionera koji su raspravljali o tim pitanjima nije imao dilema jer je potpuno ispravno da predsjednik potpiše zakone koje je prethodno donijela NSRS”, kazao je Mitrović.

Dodik se i njemu obratio tokom ispitivanja, kazavši mu da bi “on (Mitrović) trebao biti na njegovom (Dodikovom) mjestu”.

Tužilac je ista i slična pitanja ponovio i Mitroviću, prilikom čega je potvrđeno da o savjetovanju predsjednika ne postoje nikakvi službeni dokumenti i zapisi, a na pitanje da li je tačno da je predsjednik jedini odgovoran za odluke koje donosi iz svoje nadležnosti rekao je da ne može odgovoriti sa “da” ili “ne” i obrazložio da “predsjednik iz svoje nadležnosti, koja je propisana ustavom RS-a, donosi odluke i on je naravno odgovoran za njih”.

klix.ba