Debevec i Mehmedagić se odbili izjasniti o krivici: “Uposlenica suda u roštilju palila dokaze o prisluškivanju”
Suspendovani predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec i bivši direktor Obavještajno sigurnosne agencije Osman Mehmedagić izašli su pred Sud BiH kako bi se izjasnili o krivici.
Međutim, oni su odbili izjasniti se iz procesnih razloga, navodeći da državna sutkinja prvo mora donijeti odluku o nadležnosti i prijenosu predmeta na niži sud.
Međutim, sutkinja Dalida Burzić je to već jednom učinila i spustila predmet na POSKOK, ali je Apelaciono vijeće Suda BiH to poništilo navodeći da Burzić prvo mora odlučiti o optužnici, a poslije o prijenosu nadležnosti.
Nakon što su oni odbili da se izjasne, Sud BiH je po službenoj dužnosti upisao da nisu krivi.
Tužilaštvo BiH ih, zajedno sa zaposlenikom Suda BiH Milisavom Pijukom, tereti za niz krivičnih djela, uključujući uništavanje sudskih akata, krivotvorenje, zloupotrebu položaja i nezakonito prisluškivanje.
Debevcu se sudi zbog čak šest krivičnih djela: Zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, Krivotvorenje službene isprave, Dva slučaja primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, Povredu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH i lažno predstavljanje.
Oglas
Mehmedagić je optužen po tri tačke optužnice: Zloupotreba položaja ili ovlaštenja, Krivotvorenje službene isprave i još jednu tačku zloupotrebe položaja.
Pijuk je navodno neovlašteno prisluškivao i snimao te povrijedio Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i lažno predstavljanje.
U optužnici se navodi da su Debevec i Mehmedagić stavili pod telekomunikacioni nadzor telefonske brojeve dežurnih sudija Suda BiH i istražilaca Tužilaštva BiH, čime su nezakonito pribavljali informacije iz istraga koje su se protiv njih vodile.
Tužilaštvo tvrdi da je Debevec naložio službenici Suda da tajne akte iznese i uništi, ukupno 51 dokument. Prema dokazima, ona je dokumente odnijela u Debevčevu vikendicu i spalila ih u roštilju. Riječ je o aktima koji govore o prisluškivanju iz 2022. godine, a koji nisu bili evidentirani u knjizi tajnih podataka.
Tužilaštvo smatra da su optuženi zloupotrijebili položaje kako bi sebi pribavili korist u vidu informacija iz istraga, te da su time ugrozili rad institucija i povjerljivost pravosudnog sistema BiH.
Nakon ročišta o izjašnjenju o krivici, Sud BiH će odlučiti koji će sud biti nadležan za vođenje daljeg postupka.
klix.ba
