Danas je Međunarodni dan starijih osoba: U našoj zemlji je sve više osoba treće starosne dobi
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan starijih osoba kojeg je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. decembra 1990. da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti da države starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im učestvovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 1. oktobra.
Ove godine ovaj dan obilježava se pod temom ”Otpornost starijih osoba u svijetu koji se mijenja“, s posebnim akcentom na starije žene.
Stanovništvo u Bosni i Hercegovini stari, a uzevši u obzir značajan pad nataliteta i odlazak mladih iz zemlje, procjena je da će za deset godina čak 40 posto stanovništva biti starije od 65 godina, rečeno je danas tokom obilježavanja 1. oktobra – Međunarodnog dana starijih osoba “Slavimo život”.
Predstavnici različitih institucija, lokalnih zajednica i nevladinih inicijativa te osobe treće životne dobi danas su u povodu 1. oktobra u Sarajevu razgovarali o prioritetima i potrebama starijih osoba u BiH, neophodnim politikama koje čekaju na usvajanje te su podijelili iskustva o dobroj praksi u realizaciji programa za starije.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba, mnoge nevladine organizacije, lokalne gradske i općinske uprave, udruženja Crvenog križa su današnji dan proveli u društvu naših najstarijih sugrađana obilaskom domova za stara i iznemogla lica.
Paketi s hranom, lijekovima, pružena ruka i lijepa riječ doista nas ništa ne koštaju, ali itetako znače onima koji u svojoj trećoj životnoj dobi, zbog bolesti i slično, uskraćeni su za društvo i druženje sa svojim najmilija.
Zbog toga, lijepo je svakog dana, ali pogotovo na današnji dan, obići naše dede, nane i provesti vrijeme s njima.
Slika o starenju u BiH nije svijetla
Bosna i Hercegovina se suočava sa starenjem stanovništva, a proces starenja je posebno snažan u Republici Srpskoj.
Teško je dobiti sistematsku i sveobuhvatnu sliku o situaciji starije populacije s obzirom na to da su podaci razbacani među institucijama, neki statistički podaci nisu u dovoljnoj mjeri razvrstani po spolu, dok se određeni aspekti situacije ne prate redovno (npr. siromaštvo).
U drugim slučajevima podaci nisu dovoljno precizni, kao što je slučaj sa penzijama. Postoje mnoge oblasti koje se nikako ne prate kroz redovne statistike ili konkretna istraživanja, kao što su neispunjenje potrebe za zdravstvenom zaštitom, građansko učešće, materijalne deprivacije i subjektivno blagostanje, barijere mobilnosti, pristup raznim socijalnim uslugama, itd.
Na osnovu dostupnih podataka, slika o starenju u BiH nije svijetla. Starija populacija je ekonomski aktivna uglavnom u ruralnoj poljoprivrednoj ekonomiji, njihova ekonomska situacija, u prosjeku, nije povoljna zbog niskih penzija. Iako uglavnom imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu, pristup uslugama zdravstvene zaštite nije zadovoljavajući, posebno u ruralnim područjima, dok je pristup lijekovima i terapiji ograničen zbog niskog dohotka.
Starija populacija ima pravo na niz usluga socijalne zaštite i na nju otpada preko 40 posto ukupnih usluga socijalne zaštite. Starije žene koriste usluge socijalne zaštite češće nego stariji muškarci
zbog dužeg očekivanog trajanja života, ali i zbog nedostatka usluga pomoći i brige od drugih.
Imajući na umu nepovoljne ekonomske uvjete, nedovoljno razvijeno dugoročno staranje te na osnovu oskudnih informacija i uvida u slabo društveno učešće starijih osoba, stječe se dojam da je kvaliteta života starijih osoba, u prosjeku, nezadovoljavajuća, dok politike, čiji je cilj unaprijediti njihovu situaciju, tek trebaju dati rezultate.
klix.ba
