Prema dostupnim informacijama, Oružane snage broje oko 9.000 pripadnika.
Vukeljić kaže da su ravnogorci aktivni u svim “srpskim zemljama”, a prema zvaničnim podacima, ukupno 16 četničkih udruženja djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Podaci o ukupnom broju članova i simpatizera nisu poznati, a Vukeljić ističe iI kako nisu za javnost „zbog sigurnosti“.
Za 66-godišnjeg penzionera sva četnička udruženja legitiman su pravni subjekat, jer su upisana i registrirana na sudovima u entitetu RS.
„U našem pokretu mi baštinimo tradiciju ravnogorskog pokreta đenerala Draže Mihailovića od momenta kako je pokret nastao, a to je krajem 18., početkom 19. stoljeća, što znači 150 godina“, govori Vukeljić.
Smatra da se o četnicima „pogrešno uči u školama, da su to izdajnici i fašisti, i to zbog komunističkog režima“.
„Ni Srbi ne znaju istoriju četničkog pokreta. U Doboju ima dosta Bošnjaka, svaki dan sam s nekim od njih i pijemo kafu. Ja nisam protiv muslimana, ja govorim protiv komunističkog režima. Ne pravdamo nijedan zločin koji su četnici počinili bilo gdje, ali ne pravdamo ni zločine komunista“, kaže Vukeljić.
Za Vukeljića svaki četnik na prvom mjestu mora biti discipliniran, to „znači da ne pije i opija se i pjeva tamo neke četničke pjesme, već da bude vojnik“.
Optuženi četnici izjasnili se da nisu krivi za širenje mržnje u Višegradu
Na pitanje RSE o optužnici protiv trojice pripadnika Ravnogorskog pokreta iz Višegrada, koji su se u ponedjeljak 22. februara izjasnili da nisu krivi za izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu 2019. godine, tokom okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta, za šta ih tereti optužnica Tužiteljstva BiH, Vukeljić kaže:
„Ohrabrujem muslimane u Višegradu da se ne plaše od četnika. Mi nikad nećemo praviti problem. Što se tiče pjesme guslara iz Trebinja, on nije u sistemu organizacije, nije bio dio pokreta, on je to radio na svoju ruku. Mi baštinimo vrijednosti četničke vojske i vojske Republike Srpske. Nema tu tajni. Mi smo se borili za krst časni i slobodu, a i četnici su se borili“, kaže Vukeljić.
Dušan Sladojević, Risto Lečić i Slavko Aleksić optuženi su u prvoj optužnici Tužiteljstva BiH protiv pripadnika četničkih udruženja.
U optužnici iz decembra 2020. navedeno je, između ostalog, da su prvooptuženi Sladojević i optuženi Aleksić sudjelovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta.
Lečić je tom prilikom zapjevao i pjesmu uz gusle, veličajući četnički pokret.
I pjesma stihova „Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina“, kao i sve što se u Višegradu dešavalo u martu 2019. za branitelja prvooptuženog Sladojevića Zorana Perića je „u skladu je sa statutom udruženja“.
Perić je kazao da je skup bio najavljen i registriran „od strane policije“.
„Svi učenici skupa u Višegradu djelovali u skladu s ciljevima pokreta. Država je rekla da je to uredu“, kazao je Perić nakon izjašnjavanja njegova branjenika Sladojevića o krivnji na Sudu BiH.
Dopušta li država “četnikovanje”?
U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da Ravnogorski četnički pokret „s obzirom da promoviraju međuetničku podjelu, imaju negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu“.
Prema podacima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kako je navelo Ministarstvo sigurnosti 2017. godine, „pojedini lideri, aktivisti i grupe iz ovih struktura, na širem prostoru BiH koriste različite povode, odnosno skupove i vjerske ceremonije, kako bi na različite načine ispoljili određene oblike, pojedinačnog ili grupnog, netolerantnog, provocirajućeg stava prema pripadnicima drugih naroda i religija, veličajući lik i djelo lica optuženih za krivična djela po međunarodnom humanitarnom pravu, kako onih iz II svjetskog rata tako i proteklog“.
Sve zajedno, ocijenilo je tada Ministarstvo, upućuje zabrinjavajuće poruke o nemogućnosti zajedničkog življenja na tim područjima.
Naglašeno je i da su „provocirajuće i destruktivne aktivnosti jednog broja navijačkih skupina i njima bliskih ultradesničarskih organizacija i pokreta poznatih i po krajnje ekstremno radikalnim (čak i neofašističkim i neonacističkim) istupima na sportskim, ali i drugim javnim manifestacijama na prostoru Bosne i Hercegovine, najčešće u etnički osjetljivim sredinama“.
Ministar sigurnosti Selmo Cikotić za RSE je u pisanom odgovoru kratko naveo:
„Četnička i druga retrogradna udruženja najviše, prema mom mišljenju, štete nanose onima u čije ime navodno djeluju“, napisao je Cikotić, ne pruživši više informacija o tome hoće li ova pitanja biti obuhvaćena novom Strategijom za borbu protiv terorizma čija izrada treba početi.
Nejra Veljan iz nevladine roganizacije ‘Atlantska inicijativa’, jedna je od autora istraživanja “Historija, ideologija i struktura modernog četničkog pokreta”. Ona za RSE kaže da je prva optužnica od iznimne važnosti.
„Prvenstveno zato što podiže legitimitet pravosuđa – koje je često bilo na meti javnosti zbog toga što nije djelovalo na okupljanja i javne istupe pripadnika četničkih udruženja. Također, mislim da je za povratnike u Višegradu, Srebrenici i cijeloj istočnoj Bosni ovo jasna poruka: da je institucijama BiH – tačnije pravosuđu, stalo do njihovog osjećaja sigurnosti“, kaže Veljan.
S druge strane, smatra Veljan, šalje se jasna poruka da je promoviranje govora mržnje u javnosti neprihvatljivo.
„Ovaj prvi korak u tom smislu, samo podizanje optužnice, doprinosi generalnoj prevenciji širenja govora mržnje“, dodaje.
“BiH propatila zbog četnika”
Četnička udruženja bila su označena kao prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine. U dva dokumenta kasnije nije ih bilo.
Bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić za RSE je kazao da udruženja nesporno doprinose raspirivanju najgore etničke, vjerske i nacionalne mržnje.
„Stoga ih, kao u svim ozbiljnim demokratskim društvima, treba krivično sankcionirati. Nije mi poznato kako su uklonjeni iz strategije za borbu protiv radikalizma, a podizanje prve optužnice je dobra vijest i treba postati pravosudni standard tako da za ovakva dokazano krivična djela, uz fer i efikasno suđenje, svako treba snositi osobne posljedice“, kazao je Radončić.
Veljan smatra da su pri izradi novih strategija drugi problemi bili važniji.
„U periodu u kojem se pisala Strategija za borbu protiv terorizma 2015-2020 stavljen je akcenat na povratnike sa stranih ratišta, što je u tom trenutku državi predstavljao najveći sigurnosni problem“, kazala je Veljan.
Bivši ministar je stava da je BiH previše patila zbog četničke ideologije, „koja je dovela i do genocida u Srebrenici, masovnih ubistava i silovanja, urbicida i neviđenih maltretiranja i premlaćivanja i protjerivanja više stotina hiljada ljudi, da bi sada četici postali dio legalne ideološke ili nacionalne lepeze Bosne i Hercegovine i regiona“.„Nažalost, većina strategija za rješavanja sličnih problema su, zbog strukture vlasti u BiH, ostale mrtvo slovo na papiru, jer pripadnici jednog nacionalnog korpusa ne žele da glasaju za historijski korektan tekst istih“, kaže Radončić.
Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma istekla je krajem 2020. godine.
Za RSE su iz Ministarstva sigurnosti kazali da je „sačinjen prijedlog Odluke o formiranju radne grupe za izradu Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026“.
„Odluka je u fazi pribavljanja neophodnih mišljenja prije upućivanja Vijeću ministara na usvajanje“, naveli su iz Ministarstva sigurnosti za RSE.
Radna grupa ima mandat da u roku od tri mjeseca od formiranja ponudi Vijeću ministara nacrt Strategije.
Ostatak teksta pogčitajte izvorno na RSE.
face.ba
