Uobičajeni poremećaj spavanja ponekad može biti uzrokovan teškim obrocima prije spavanja, vrućinom ili nekim trećim vanjskim faktorom, no ako se budite svake noći u isto vrijeme, možda patite od nesanice…
Jeste li među ljudima koji se, bez obzira na to koliko rano odlaze na spavanje, svake noći bude između 2 i 3 sata? Ispostavilo se da je ovaj fenomen, poznat kao buđenje usred noći (MOTN – Middle-of-the-Night), prilično česta pojava. Jedna studija otkrila je da 35 posto ljudi doživljava ovakva buđenja tijekom tri ili više noći tjedno. Naravno, ovaj uobičajeni poremećaj spavanja ponekad može biti prouzročen teškim obrocima prije spavanja, vrućinom ili nekim trećim vanjskim faktorom. Međutim, oni koji se bude svake noći u isto vrijeme, oko 2 sata ujutro, možda zapravo pate od nesanice, piše UNILAD.
Nesanica je poremećaj spavanja koji otežava uspavljivanje ili održavanje sna. Ponekad vas tjera da otvorite oči puno ranije nego što ste planirali, unatoč tome što ste legli u razumno vrijeme. Ostali uobičajeni simptomi nesanice uključuju umor tijekom dana, razdražljivost i želju za malo sna dok tijekom noći držite oči otvorene. Prema istraživanju koje je naručila Američka akademija za medicinu spavanja, 12 posto Amerikanaca izjavilo je da im je u prošlosti dijagnosticirana kronična nesanica. Ako vam ovo zvuči poznato, možda ste već isprobali sve takozvane čudesne lijekove, poput meditacije i joge, ili vam je liječnik čak propisao tablete za spavanje. No dobra je vijest da je novo istraživanje o ovome problemu pokazalo kako bi dvije jednostavne aktivnosti tjedno mogle ublažiti simptome nesanice.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Family Medicine and Community Health otkrilo je da sve vrste tjelesne aktivnosti pozitivno utječu na probleme sa spavanjem, posebno kod starijih osoba. To uključuje sve, od vožnje bicikla i plivanja do satova salse i još mnogo toga. Naime, potvrđeno je da tjelesna aktivnost može smanjiti stres i anksioznost – dva česta čimbenika koji pridonose nesanici. Kretanje također potiče proizvodnju endorfina, regulira tjelesnu temperaturu i pozitivno prilagođava cirkadijski ritam.
