Brojni bolesnici predstavljaju opasnost po sebe i okolinu: Mentalno zdravlje postaje tema tek kad se dogodi zlo

Iako u našoj zemlji ne postoje konkretni podaci o broju oboljelih od nekog psihičkog oboljenja, stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem ukazuju na sve veći broj takvih slučajeva.

Prepušteni sebi

Depresivna stanja, problemi sa samoozljeđivanjem, suicidalnost – razlozi su zbog kojih se sve češće stručnjacima javljaju i mlađe osobe.

Vodeći mentalni poremećaji su drugi anksiozni poremećaji, na drugom mjestu je šizofrenija, slijede reakcije na veliki stres i poremećaji prilagođavanja, zatim umjerene depresivne epizode, a na petom mjestu nalazi se posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). I, dok jedni traže pomoć, drugi su prepušteni sami sebi i, nerijetko su prijetnja i za sebe i za okolinu. Tako je u Mostaru nedavno pronađen mlađi muškarac koji je ulicom hodao potpuno bez odjeće s vidljivim tragovima krvarenja. Policija je otkrila da se samopovrijedio, a navodno je pretukao i člana šire familije.

Nažalost, tegobe s mentalnim zdravljem kod nas postaju tema tek kada se dogodi neko zlo. Saglasan je s tim i prof. Marko Romić, specijalista traumatske psihologije, koji već godinama održava grupne terapije s bivšim vojnicima oboljelim od PTSP-a.

Plodno tlo

– Činjenica je da smo društvo prepuno osoba s manjim ili većim poteškoćama, odnosno problemima na planu mentalnom zdravlja. Da tražimo razloge tome, naći ćemo ih bezbroj, jer smo više nego plodno tlo za takvo nešto. Još nismo uspjeli napraviti nekakav sustav koji bi, barem, djelomice, amortizirao poteškoće i probleme s kojima se ljude, a onaj koji smo prethodno imali smo davno i temeljito razorili i živimo posljedice svega toga. Za ogroman broj takvih slučajeva nikada ne saznamo, jer se događaju unutar četiri zida i obiteljskih krugova. Samo kad se dogodi nešto drastično, kao samobistvo, ubistvo ili napad koji ima teže posljedice, onda saznamo za to i time se pozabavimo samo taj dan, a već sutradan zaboravimo na taj događaj do sljedećeg. A sljedeći, nažalost, dođe vrlo brzo – kaže nam prof. Romić.

Krivim putem

Prema neslužbenim podacima, više od 45 posto demobilisanih boraca pati od nekog simptoma PTSP-a.

– Podrška je ključna. Ali, mi smo kao društvo, odmah nakon rata otišli potpuno krivim putem, kada smo ogroman broj ljudi koji jesu prošli razna traumatična iskustva, kao vrlo mlade osobe umirovili i dali im nekakve beneficije, umjesto da smo za njih tražili odgovarajuća zaposlenja i na taj način amortizirali sve ono što se kasnije događalo. Jer, kasnije se događala samo dalja propast ogromnog broja tih ljudi, kroz razne oblike poremaćaja ponašanja – naglasio je Romić.

Podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz 2021. godine pokazali su da je tada ukupan broj registrovanih slučajeva mentalnih poremećaja i poremećaja u ponašanju iznosio 40.827.

avaz