Anesa Agović za “Avaz”: Zagađenja zraka u BiH predstavljaju ekološki kriminal i moraju biti tretirana kao ozbiljno krivično djelo
BiH se ponovo suočava s epizodama ekstremnih zagađenja zraka. Prema trenutnim podacima s mjernih stanica u bh. gradovima, zrak u Banjoj Luci i Visokom je opasan po zdravlje stanovništva, dok je u Sarajevu, Tuzli, Travniku, Ilijašu, Vogošći i Kaknju vrlo nezdrav i može izazvati negativne posljedice po respiratorne organe građana.
Stanovnici Sarajeva, Visokog, Kaknja, ilijaša, Vogošće i Travnika jučer su udisali opasan zrak, s posljedicama po cjelokupno stanovništvo, te upozorenje rizičnim grupama da ne napuštaju zatvorene prostore. Ovim problemom u jednom od posljednjih izvještaja bavila se i Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).
U izvještaju se navodi da se Bosna i Hercegovina ponovo suočava s epizodama ekstremnih zagađenja zraka koje izazivaju zabrinutost javnosti i zdravstvenih stručnjaka, dok je Sarajevo nekoliko dana bilo grad s najzagađenijim zrakom na svijetu, s vrijednostima koje ulaze u kategoriju ozbiljno opasnih po zdravlje. Koncentracije PM2.5 čestica u Kantonu Sarajevo, ali i u drugim gradovima poput Visokog, Prijedora i Broda, višestruko su prelazile limite Svjetske zdravstvene organizacije. Građani su ponovo primorani živjeti pod gustim slojem smoga, uz rastući strah od dugoročnih posljedica po zdravlje.
Obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu
Autorica izvještaja Anesa Agović, viši analitičar Globalne inicijative, navodi da ovakvi podaci ne predstavljaju izoliran incident, već potvrđuju hronični obrazac koji se ponavlja iz godine u godinu. Sarajevo je geografski smješteno u kotlini, koja tokom zimskih mjeseci stvara temperaturne inverzije, zarobljavajući hladan i zagađen zrak pri tlu. Ovaj klimatski fenomen, udružen s intenzivnom upotrebom jeftinijih čvrstih goriva u domaćinstvima, starim voznim parkom i nedovoljnom kontrolom industrijskih postrojenja, stvara uvjete u kojima se štetne čestice zadržavaju danima, pa čak i sedmicama.
– Fenomen zagađenja zraka u BiH ne može se razumjeti isključivo kao meteorološko ili zdravstveno pitanje. On je, prema najnovijim saznanjima Globalne inicijative, duboko povezan sa širim strukturama ekološkog kriminala na Zapadnom Balkanu – kaže Agović za “Avaz”.
Nedovoljan nadzor
GI-TOC je objavila prvi regionalni dokument koji sistemski istražuje ekološki kriminal u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Izvještaj analizira tipologiju ekoloških krivičnih djela, identifikuje izazove s kojim se zemlje suočavaju, te nudi niz preporuka za unapređenje borbe protiv ovog rastućeg fenomena.
– Zagađenje zraka u BiH je rezultat kombinacije nedovoljnog nadzora, institucionalne slabosti i nedosljedne primjene zakona, što ga jasno svrstava u domen ekološkog kriminala. Iako formalni pravni okviri postoje i propisuju kazne za ozbiljna kršenja zaštite okoliša, oni se u praksi primjenjuju rijetko i selektivno. Ekološki kriminal u BiH je potcijenjen, slabo dokumentiran i nedovoljno procesuiran, što ostavlja prostor za nekažnjivost i ponavljanje štetnih radnji koje ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi – naglašava Agović.
Izvještaj navodi konkretne slučajeve u kojima su krivične prijave protiv lokalnih institucija zbog prekomjernog zagađenja zraka odbačene bez detaljnog obrazloženja. Agović smatra da ovakav pristup šalje jasnu poruku da institucije često ne prepoznaju ekološki kriminal kao prioritet, niti ulažu dovoljno resursa u njegovo istraživanje. Nedostatak stručnih timova, ograničena oprema za mjerenje i prikupljanje dokaza, kao i slaba koordinacija među nadležnim tijelima dodatno otežavaju progone počinilaca.
– Poseban izazov predstavlja i korupcija, koja ima presudnu ulogu u opstanku ekološkog kriminala. U situacijama gdje politički ili ekonomski utjecaj pruža zaštitu industrijskim zagađivačima, inspekcije i tužilaštva nerijetko izbjegavaju pokretanje istraga. Zbog toga se kršenja okolišnih standarda često tretiraju kao prekršaji, a ne kao krivična djela, uprkos tome što njihova posljedica može biti jednako štetna kao i drugi oblici organiziranog kriminala. Posljedice takvog sistema su višestruke. Zagađenje zraka ima direktne efekte na zdravlje stanovništva, povećavajući broj oboljenja disajnih puteva, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrtnosti. Ekonomskim analizama procjenjuje se da zdravstveni troškovi, smanjena produktivnost i dugoročne posljedice po radnu snagu značajno opterećuju javne finansije. Istovremeno, reputacija Sarajeva kao jednog od najzagađenijih gradova na svijetu utiče na turizam, investicije i kvalitet života, što dodatno produbljuje socioekonomsku krizu – kaže Agović.
Upozorenja aktivista
Uloga civilnog društva postaje presudna, jer aktivisti, novinari, građanske inicijative i lokalne zajednice često su prvi koji dokumentiraju ekološke incidente, vrše pritisak na institucije i informirajuu javnost, ali iako ove grupe predstavljaju najvažniji mehanizam nadzora, one rade u izuzetno nepovoljnim okolnostima, bez adekvatne institucionalne podrške, finansiranja ili zaštite. Njihova upozorenja često nailaze na otpor ili ignoriranje od strane vlasti, što dodatno otežava borbu protiv ekološkog kriminala. U izvještaju se ističe da je jedna od ključnih prilika za napredak regionalna saradnja i usklađivanje zakonodavstva s evropskim standardima, posebno s Direktivom EU o ekološkom kriminalu.
– Države Zapadnog Balkana, uključujući BiH, obavezane su na jačanje institucionalnih kapaciteta, unapređenje inspekcijskih mehanizama i uvođenje specijaliziranih jedinica za istrage ekoloških krivičnih djela. Iako su određeni pomaci vidljivi, oni još uvijek nisu dovoljni da se zaustavi trend zagađenja i degradacije okoliša. Povezivanje trenutne krize kvaliteta zraka s ključnim nalazima izvještaja Globalne inicijative pokazuje da je ekološki kriminal u BiH neraskidivo vezan za slabosti institucija, nedostatak strateškog planiranja i sistemsku nekažnjivost. Sarajevo, zbog svoje specifične geografske pozicije, svakako trpi teže posljedice, ali izvještaj jasno pokazuje da se slične pojave bilježe širom zemlje i regiona, od ilegalnog odlaganja otpada do nelegalne eksploatacije prirodnih resursa – ističe Agović.
Opasno po zdravlje: Sarajevo jutros ponovo grad sa najzagađenijim zrakom na svijetu
Ekološki kriminal
U preporukama zaključuje da je neophodan hitan koordiniran pristup, koji uključuje jačanje inspekcija, unapređenje zakonodavstva, povećanje transparentnosti i aktivno uključivanje građana.
– Ekološki kriminal mora biti tretiran kao ozbiljno krivično djelo koje ugrožava zdravlje i sigurnost stanovništva, a ne kao marginalan ili kao prekršaj. Dugoročna rješenja zahtijevaju čvrstu političku volju, regionalnu saradnju i kontinuiranu podršku međunarodnih partnera – kaže Anesa Agović, viši analitičar GI-TOC-a.
avaz
