BiH nestaje s demografske mape: UN predviđa gubitak 821.000 stanovnika

Dugoročne demografske projekcije Ujedinjenih nacija upozoravaju na nastavak smanjenja broja stanovnika u jugoistočnoj Evropi. Među zemljama koje bi mogle zabilježiti najveći procentualni pad nalazi se Bosna i Hercegovina, koja bi do 2054. godine mogla izgubiti gotovo četvrtinu stanovništva, piše austrijski KOSMO.
Prema srednjem scenariju demografskih projekcija UN-a iz 2024. godine, BiH bi u naredne tri decenije mogla pasti sa 3,18 miliona stanovnika na svega 2,36 miliona.
To znači da bi zemlja mogla imati oko 821.000 stanovnika manje, odnosno zabilježiti pad od 25,9 posto.
Slični trendovi očekuju se i u susjednim državama. Srbija bi sa 6,76 miliona mogla pasti na 5,39 miliona stanovnika, što predstavlja smanjenje od oko 1,37 miliona ili 20,3 posto.
Hrvatska bi u istom periodu mogla izgubiti oko 745.000 stanovnika, pa bi broj njenih stanovnika sa 3,89 miliona pao na 3,14 miliona, odnosno za 19,2 posto.
Prema procjenama UN-a, Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska zajedno bi do 2054. godine mogle imati oko 2,94 miliona stanovnika manje nego 2024. godine.
Prirodni pad već izražen
Da demografske promjene nisu samo dugoročna projekcija, pokazuju i podaci o broju rođenih i umrlih tokom 2025. godine.
U Bosni i Hercegovini rođeno je 24.105 djece, dok je umrla 35.801 osoba. To znači prirodni pad od 11.696 stanovnika.
U Srbiji je zabilježeno 59.483 živorođenih i 95.247 umrlih, odnosno prirodni pad od 35.764 stanovnika.
Hrvatska je imala 32.479 živorođenih i 50.007 umrlih, što predstavlja prirodni pad od 17.528 stanovnika.
U tri zemlje zajedno tokom 2025. godine bilo je gotovo 65.000 više umrlih nego rođenih.
Migracije mijenjaju sliku
Primjer Hrvatske pokazuje koliko migracije mogu utjecati na ukupno kretanje broja stanovnika.
Iako je tokom 2025. godine u toj zemlji umrlo gotovo 17.530 ljudi više nego što ih je rođeno, zabilježen je pozitivan migracijski saldo od 19.180 osoba.
U Hrvatsku se iz inostranstva doselilo 56.665 ljudi, dok se odselilo 37.485 osoba. Pozitivan migracijski saldo bio je veći od prirodnog pada, zbog čega je ukupan broj stanovnika mogao blago porasti.
Za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju sve je važnije pitanje mogu li povratak dijaspore i doseljavanje stranih radnika ublažiti negativne demografske trendove.
Posljedice za cijelo društvo
Pad broja stanovnika ne znači samo manje ljudi u pojedinim gradovima i općinama. On mijenja i odnos između mlađih i starijih generacija, tržište rada i funkcionisanje javnih usluga.
Svjetska banka upozorila je u aprilu 2026. godine da stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego u gotovo svim drugim dijelovima Evrope. U narednoj deceniji najmanje svaki peti stanovnik regije mogao bi biti stariji od 65 godina.
Istovremeno, odlazak ljudi u radnoj dobi dodatno povećava pritisak na tržište rada.
Manjak radnika pratit će i rast potreba za zdravstvenom zaštitom, njegom i socijalnim uslugama. Posebno bi mogle biti pogođene manje sredine, u kojima smanjenje broja djece dovodi u pitanje opstanak pojedinih školskih odjeljenja i ustanova.
Odlazak mladih porodica utječe i na lokalnu ekonomiju, trgovine i prihode općina, dok starijim stanovnicima i dalje trebaju ljekari, javni prijevoz i druge usluge.
Šta će biti s kućama i imovinom?
Demografske promjene imaju i posebnu dimenziju za brojne porodice iz dijaspore koje u Bosni i Hercegovini još posjeduju kuće, stanove i zemljište.
Postavlja se pitanje šta će biti s tom imovinom kada stariji članovi porodica umru, a njihova djeca i unuci nastave živjeti u inostranstvu.
U pojedinim općinama moglo bi biti sve više kuća koje se koriste samo tokom ljeta ili godinama ostaju prazne. U sredinama koje bilježe veliki odlazak stanovništva moglo bi biti sve teže pronaći kupce ili dugoročne podstanare.
Ipak, kretanje cijena nekretnina zavisit će od lokacije. Veći gradovi, turistička mjesta i privredno razvijenija područja mogli bi imati drugačiju perspektivu od udaljenih sela.
Popis stanovništva iz 2013. godine
Dodatni problem za precizno praćenje demografskih kretanja u Bosni i Hercegovini predstavlja činjenica da je posljednji popis stanovništva održan 2013. godine.
Projekcije UN-a zasnivaju se na pretpostavkama o natalitetu, smrtnosti i migracijama, a procjene različitih institucija o trenutnom broju stanovnika BiH mogu se znatno razlikovati.
Ipak, dugoročni trendovi ukazuju na ozbiljne izazove za budućnost zemlje. Od mogućnosti zapošljavanja i zadržavanja mladih do povratka dijaspore i doseljavanja novih stanovnika, brojni faktori utjecat će na to koliko će ljudi u narednim decenijama živjeti u Bosni i Hercegovini.
avaz



