Uncategorized

Zima stiže ranije nego ikad: Polarni vrtlog promijenio smjer

U polarnom vrtlogu, koji zadržava hladan arktički vazduh na sjeveru, zabilježena je promjena smjera vjetrova ranije nego ikada od početka mjerenja 1958. godine.

To je privuklo pažnju meteorologa i otvorilo pitanje da li Evropu ove zime očekuju ekstremne hladnoće i obilne snježne padavine

Naime, polarni vrtlog, poznat i kao polarni vorteks, predstavlja ogromnu oblast hladnog vazduha i snažnih vjetrova koji kruže oko Sjevernog pola, na visini od 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine.

Njegova osnovna uloga je da zadržava hladan arktički vazduh u polarnim oblastima. Dok je vrtlog stabilan i snažan, niske temperature uglavnom ostaju na sjeveru. Međutim, kada oslabi ili dođe do njegovog poremećaja, hladne vazdušne mase mogu da se spuste prema jugu i donesu naglo zahlađenje u dijelove Evrope, Sjeverne Amerike i Azije, prenosi Euronews.rs.

Iako se slabljenje polarnog vrtloga dešava relativno često, ovogodišnji događaj privukao je posebnu pažnju meteorologa zbog toga što se pojavio neuobičajeno rano za ovo doba godine.

Najraniji zabilježeni takav slučaj od početka mjerenja

Snažni zapadni vjetrovi koji inače kruže oko Arktika promijenili su smjer, što predstavlja najraniji zabilježeni slučaj takve pojave od početka mjerenja 1958. godine. Slične promjene ranije su zabilježene 28. novembra 1968. godine, a ponovo i 2025. godine, navodi Financial Times.

Stručnjaci ovaj događaj smatraju izuzetnim, ali za sada ne mogu sa sigurnošću da procijene kakve će posljedice imati na zimske vremenske prilike na sjevernoj hemisferi.

Tim Stokdejl, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), istakao je da bi ovo mogao biti još jedan primjer neobičnog ponašanja Zemljinih atmosferskih sistema, kakvo do sada nije zabilježeno.

Šta dovodi do poremećaja polarnog vrtloga?

Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vrtloga jeste pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrijavanje. Tokom ovog procesa temperatura u stratosferi, visoko iznad Arktika, može naglo da poraste za samo nekoliko dana. Zbog toga slabe zapadni vjetrovi koji kruže oko Sjevernog pola, pa vrtlog može da promijeni položaj i oblik, podijeli se na više dijelova ili čak počne da se okreće u suprotnom smjeru, objašnjava Deutsche Welle.

Ovakav poremećaj može da utiče i na mlaznu struju (jet stream), odnosno pojas snažnih vjetrova u nižim slojevima atmosfere koji razdvaja hladan arktički vazduh od toplijeg vazduha sa juga. Kada dođe do promjene njenog uobičajenog strujanja, hladan vazduh može da prodre u južnije krajeve. Posljedice takvih promjena na vremenske prilike pri tlu najčešće se osjećaju nakon jedne do dvije nedjelje.

Šta je uzrok?

Posebno je neobično to što se nagla stratosferska zagrijavanja najčešće javljaju tokom januara i februara. Zbog toga naučnici pokušavaju da utvrde šta je dovelo do ovogodišnjeg ranog slabljenja polarnog vrtloga.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se snažan El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana. Ova pojava utiče na globalne vremenske obrasce i može da pokrene atmosferske talase koji putuju prema Arktiku, gdje utiču na stabilnost polarnog vrtloga, prenosi Euronews.rs.

Britanska meteorološka služba Met Office ukazala je na moguću povezanost ova dva fenomena. Ipak, naučnici smatraju da El Ninjo sam po sebi vjerovatno nije dovoljan da objasni zbog čega je polarni vrtlog ove godine oslabio tako rano.

Drugo moguće objašnjenje odnosi se na neuobičajeno toplu vodu u okeanu sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Zbog smanjenja površine morskog leda na tom području, okean oslobađa više toplote u atmosferu. Prema pojedinim istraživanjima, upravo bi ovaj proces mogao dodatno da poremeti stabilnost polarnog vrtloga, prenosi Reuters.

Stiže li veoma hladna zima?

Slabljenje polarnog vrtloga povećava mogućnost prodora hladnog arktičkog vazduha prema jugu, ali to ne znači da će čitava Evropa ili Sjeverna Amerika imati izuzetno hladnu zimu. Kakve će vremenske prilike preovladavati zavisi i od drugih atmosferskih procesa koji mogu da pojačaju ili ublaže posljedice ovog poremećaja.

Istraživanja pokazuju da u približno dvije trećine slučajeva nakon naglog stratosferskog zagrijavanja sjevernu i sjeverozapadnu Evropu zahvataju hladniji i suvlji vremenski uslovi od uobičajenih za to doba godine.

„Zvijer sa istoka“

Slične situacije već su se događale u prošlosti. Jedan od poznatijih primjera jeste takozvana „Zvijer sa istoka” (Beast from the East), koja je početkom 2018. godine donijela izuzetno niske temperature u centralne i zapadne dijelove Evrope. Poremećaj polarnog vrtloga imao je značajnu ulogu i tokom velikog zahlađenja u američkoj saveznoj državi Teksas u februaru 2021. godine. Dugotrajne niske temperature tada su izazvale ozbiljne probleme u snabdijevanju električnom energijom i odnijele stotine života.

Ovogodišnji poremećaj mogao bi da poveća i mogućnost snježnih padavina tokom narednih nedjelja. Ipak, s obzirom na to da je do slabljenja vrtloga došlo veoma rano, vazduh koji se spušta sa Arktika još nije toliko hladan kao što bi mogao da bude u kasnijem dijelu zime. Naučnici upozoravaju i na mogućnost novog talasa stratosferskog zagrijavanja tokom zime, što bi dodatno moglo da zakomplikuje vremenske prilike.

Osim zahlađenja, poremećaj polarnog vrtloga može da donese i sušnije vrijeme u pojedinim sjevernim oblastima. To bi moglo dodatno da oteža obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i poveća probleme sa nedostatkom vlage u poljoprivrednom zemljištu, naročito nakon sušnog i toplog ljeta.

Da li su poremećaji povezani sa klimatskim promjenama?

Uticaj klimatskih promjena na polarni vrtlog još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Naučnici za sada nemaju dovoljno čvrstih dokaza koji bi potvrdili direktnu vezu između globalnog zagrijavanja i ovogodišnjeg poremećaja.

Snaga polarnog vrtloga prirodno varira iz godine u godinu, ali i tokom dužih vremenskih perioda. Ipak, pojedina istraživanja ukazuju na moguću povezanost između zagrijavanja Arktika i promjena u učestalosti poremećaja polarnog vrtloga.

Ova tema i dalje je predmet naučnih rasprava, a za donošenje pouzdanijih zaključaka biće potrebna dodatna istraživanja i dugoročnija meteorološka posmatranja.

(Vijesti.ba)

Show More

Related Articles

Odgovori

Back to top button
Close
Close