Smog nam ulazi u pluća, ali sve počinje od nosa: Može li ispiranje fiziološkom otopinom pomoći?

S dolaskom hladnijih dana Sarajevo i brojni drugi gradovi Bosne i Hercegovine ponovo se suočavaju s problemom zagađenog zraka. Dok se najviše govori o štetnosti smoga za pluća i srce, često se zanemaruje uloga nosa kao jedne od prvih prirodnih barijera našeg organizma. Ispiranje nosa fiziološkom otopinom moglo bi pomoći u uklanjanju dijela nečistoća i ublažavanju iritacije, ali koliko je ova metoda zaista djelotvorna tokom sezone smoga?

Šta se događa u našem nosu kada udišemo smog?

Zagađeni zrak sadrži različite štetne materije, uključujući lebdeće čestice PM10 i PM2.5, čađ, prašinu i gasove koji mogu nadražiti disajne puteve.

Prilikom disanja dio većih čestica zadržava se na sluznici nosa, dok sitnije čestice mogu prodrijeti duboko u pluća.

Nos ima prirodni sistem zaštite koji čine sluz i sitne trepetljike. Njihova uloga je zadržavanje i uklanjanje nečistoća iz udahnutog zraka. Međutim, dugotrajna izloženost zagađenju može izazvati iritaciju, suhoću i pojačano stvaranje sluzi.

Šta kaže američka Cleveland Clinic?

Prema informacijama ugledne američke medicinske ustanove Cleveland Clinic, ispiranje nosa fiziološkom otopinom može pomoći u uklanjanju sluzi, alergena i drugih nečistoća iz nosnih prolaza.

Ova metoda koristi se kao pomoćna mjera kod određenih tegoba, uključujući začepljenost nosa, alergijski rinitis i probleme sa sinusima.

Ispiranje može olakšati uklanjanje guste sluzi, ublažiti osjećaj suhoće i doprinijeti boljem subjektivnom osjećaju prohodnosti nosa.

Problem sa zagađenjem zraka. Avaz

Međutim, ove koristi ne znače da ispiranje nosa može spriječiti štetne posljedice udisanja zagađenog zraka.

Naučnici istražuju može li ispiranje nosa pomoći tokom smoga

Moguće koristi ispiranja nosa razmatrane su i u naučnom pregledu objavljenom 2026. godine u časopisu ERJ Open Research, povezanom s Evropskim respiratornim društvom (European Respiratory Society).

U radu koji se bavi mogućim načinima zaštite respiratornog sistema od zagađenja zraka razmatra se i ispiranje nosa fiziološkom otopinom.

Autori ukazuju na mogućnost da bi ova metoda mogla pomoći u uklanjanju dijela čestica zadržanih u nosnim prolazima. Ipak, naglašavaju da još nema dovoljno kliničkih dokaza koji bi potvrdili njenu djelotvornost nakon izloženosti visokim koncentracijama zagađujućih materija.

Drugim riječima, iako postoji razumno fiziološko objašnjenje za moguće koristi, ispiranje nosa ne može se predstavljati kao naučno dokazana zaštita od smoga.

Zašto je nosna higijena posebno važna kod djece?

Djeca spadaju među osjetljivije kategorije stanovništva kada je riječ o zagađenom zraku. Njihovi disajni putevi još se razvijaju, a u odnosu na tjelesnu masu udišu više zraka nego odrasli.

Izloženost smogu može pogoršati simptome astme, izazvati nadražaj disajnih puteva i doprinijeti respiratornim tegobama.

Kod djece se fiziološke kapi ili sprejevi mogu koristiti za ublažavanje suhoće i začepljenosti nosa, uz izbor preparata prilagođenih njihovom uzrastu.

Ipak, nema dovoljno dokaza da redovno ispiranje nosa tokom smoga smanjuje učestalost bronhitisa, virusnih infekcija ili drugih respiratornih bolesti.

Koliko često treba ispirati nos?

Ne postoji univerzalna medicinska preporuka da sve osobe tokom sezone smoga trebaju svakodnevno ispirati nos.

Kod odraslih koji osjećaju suhoću, iritaciju ili začepljenost nosa, ispiranje fiziološkom otopinom može se razmotriti kao pomoćna mjera, posebno nakon boravka u prašnjavom ili zagađenom okruženju.

Učestalost primjene zavisi od individualnih potreba i podnošljivosti. Pretjerano ispiranje kod nekih osoba može dodatno nadražiti sluznicu.

Kod male djece prednost imaju nježne fiziološke kapi ili sprejevi, a način primjene treba prilagoditi uzrastu.

Važno upozorenje američke FDA i CDC-a

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozoravaju da je prilikom ispiranja nosa veoma važno koristiti zdravstveno ispravnu vodu.

Za uređaje koji ispiru nos većom količinom tečnosti preporučuje se isključivo sterilna, destilirana ili prethodno prokuhana i ohlađena voda.

Korištenje vode direktno iz slavine za ovu namjenu može predstavljati zdravstveni rizik zbog mogućeg prisustva mikroorganizama.

Također je važno redovno čistiti i pravilno održavati uređaje za ispiranje nosa.

Ispiranje nosa ne može zamijeniti zaštitu od smoga

Iako može pomoći u ublažavanju određenih lokalnih tegoba, ispiranje nosa ne uklanja zagađujuće čestice koje su već dospjele u pluća niti poništava njihove moguće posljedice na zdravlje.

Zbog toga je tokom dana s visokim koncentracijama zagađujućih materija važno pratiti kvalitet zraka, smanjiti boravak na otvorenom, izbjegavati intenzivne fizičke aktivnosti u zagađenom okruženju i, prema potrebi, koristiti odgovarajuće zaštitne maske.

Kvalitetni pročišćivači zraka s odgovarajućim filterima mogu doprinijeti smanjenju koncentracije lebdećih čestica u zatvorenim prostorima.

Mala navika koja nekima može donijeti olakšanje

U vremenu kada zagađenje zraka predstavlja jedan od ozbiljnih javnozdravstvenih problema u Bosni i Hercegovini, briga o disajnim putevima postaje posebno važna.

Ispiranje nosa fiziološkom otopinom jednostavna je i pristupačna metoda koja nekim osobama može pomoći u ublažavanju suhoće, iritacije i začepljenosti nosa.

Iako se njena potencijalna uloga u uklanjanju zagađujućih čestica istražuje, za sada nema dovoljno dokaza da bi se svakodnevno ispiranje nosa preporučivalo svim građanima kao posebna preventivna mjera protiv posljedica smoga.

Čist nos može olakšati disanje, ali najvažnija zaštita zdravlja i dalje ostaje smanjenje izloženosti zagađenom zraku.

avaz