Lažni apeli za pomoć vrebaju organizacije i donatore: I humanitarci se s njima bore, prevaranti zarađuju na tuđoj muci

Apeli za pomoć oboljelima, djeci i porodicama koje žive u teškim uslovima svakodnevno se dijele na društvenim mrežama. Iza mnogih stoje stvarne životne priče i ljudi kojima je pomoć zaista potrebna, ali postoje i oni koji tuđu nesreću koriste kako bi došli do novca. Lažni apeli, sumnjivi zahtjevi za donacije i osobe koje na ulicama prikupljaju novac, predstavljajući se kao članovi humanitarnih organizacija ozbiljno narušavaju povjerenje građana. Ovo nije problem s kojim se susrećemo samo kroz tuđa iskustva. I autorica ovog teksta svojevremeno je nasjela na lažnu priču, povjerovala u predstavljeni slučaj i pisala o čovjeku za kojeg se kasnije ispostavilo da je dokazani prevarant.

Iz Udruženja „Pomozi.ba“ navode da posljednjih godina nisu primijetili veliki broj pokušaja prevara, kao ranije, ali da svaki zahtjev za pomoć provjeravaju prije nego što donesu odluku o podršci.

Zloupotreba donacija

Maja Arslanagić Hrbat iz „Pomozi.ba“ objašnjava za „Avaz“ da su pooštrene procedure kako bi zaštitili i korisnike pomoći i donatore.

– Tražimo potrebne dokaze, potvrde centara za socijalni rad, ljekarske nalaze i predračune bolnica u kojima je potrebno obaviti pretrage ili operativne zahvate. Naše kolege obilaze ljude na terenu, razgovaraju s njima, a ponekad i s njihovim komšijama, kako bismo provjerili da li je zahtjev opravdan – navodi Arslanagić Hrbat.

Posebna pažnja posvećuje se apelima za liječenje. Novac se, kako ističe, uplaćuje direktno bolnicama, apotekama ili drugim pravnim licima, čime se smanjuje mogućnost zloupotrebe donacija.

Prema iskustvima ovog udruženja, ranije je bilo pokušaja pokretanja lažnih apela za liječenje i(li) pomoć, a pojedinci su dostavljali i sumnjivu dokumentaciju. Radilo se o zastarjelim medicinskim nalazima ili dokumentima s falsifikovanim potpisima.

Drugi problem predstavljaju osobe koje u ugostiteljskim objektima ili na ulici prikupljaju novac za navodno oboljele i druge ljude u potrebi, predstavljajući se kao članovi humanitarnih organizacija, uključujući „Pomozi.ba“.

Provjera informacija

Iz ovog udruženja navode da su takve slučajeve prijavljivali nadležnim organima, a u pojedinim situacijama kontaktirali su i centre za socijalni rad kada bi posumnjali na zloupotrebu djece. Istovremeno, putem društvenih mreža upozoravaju građane da budu oprezni i provjere kome daju novac.

Građanima se savjetuje da prije uplate provjere ko stoji iza apela, potraže potvrdu humanitarne organizacije i ne dijele neprovjerene objave. Ako neko na ulici prikuplja novac u ime poznatog udruženja, najbolje je direktno kontaktirati tu organizaciju i provjeriti da li je akcija zaista njihova.

Oprez ne znači da treba prestati pomagati. Naprotiv, provjerom informacija štitimo vlastiti novac, ali i ljude kojima je pomoć zaista neophodna.

avaz