Promjena vremena: Stiže nam “prava jesen”, Sladić se oglasio o nadolazećoj zimi
U Bosni i Hercegovini danas će veći dio dana preovladavati sunčano vrijeme, uz najvišu temperaturu do 26 stepeni na jugu zemlje. Promjena vremena stiže tokom noći na srijedu, kada se očekuje naoblačenje sa jugozapada, a potom kiša i pljuskovi, navedeno je u novoj prognozi FHMZ-a.
Tokom dijela prijepodneva u kotlinama Bosne i uz riječne tokove mogući su magla i niski oblaci. Vjetar će biti slab do umjeren, južnog smjera. Jutarnja temperatura zraka iznosit će od 3 do 8 stepeni, na jugu do 12, dok će najviša dnevna biti između 18 i 23, a na jugu do 26 stepeni.
U Sarajevu će biti pretežno sunčano, uz postepeno povećanje oblačnosti tokom dana. Jutarnja temperatura iznosit će oko 5, a najviša dnevna oko 20 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Stižu kiša i pljuskovi
U srijedu se očekuje pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima. Glavnina padavina prognozirana je za zapadna područja i Hercegovinu. Puhat će umjeren južni vjetar, uz povremeno jake udare juga. Jutarnja temperatura bit će uglavnom između 5 i 10, na jugu do 15, a najviša dnevna između 17 i 23, na jugu do 27 stepeni.
U četvrtak će u Bosni i Hercegovini biti oblačno s kišom. Vjetar će biti slab do umjeren, u Bosni sjevernog i sjeveroistočnog, a u Hercegovini jugoistočnog smjera. Jutarnja temperatura kretat će se uglavnom od 7 do 13, na jugu do 16, dok će najviša dnevna iznositi između 13 i 18, na jugu zemlje do 22 stepena.
Vezane vijesti
Meteorolozi objavili kad stiže promjena vremena u BiH
19.10.2026
Sunčano i suho vrijeme će još potrajati, objavljeno kada stižu kiše i “prava jesen”
17.10.2026
Za petak je najavljeno umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz moguću kišu u jutarnjim satima ponegdje na istoku zemlje. Tokom dana očekuju se prestanak padavina i postepeno smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura bit će između 1 i 7, na jugu do 11, a najviša dnevna uglavnom od 13 do 17, na jugu do 22 stepena.
Sladić o zimi
Dok kratkoročna prognoza donosi promjenu vremena, za pouzdanije procjene predstojeće zime još je rano. Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić u objavi na Facebooku poručio je da prve naznake postoje, ali da su za jasniju sliku potrebni novi proračuni sezonskih modela.
„O zimi trenutno još ne možemo govoriti s velikom pouzdanošću“, naveo je Sladić, naglašavajući da će i kasnije biti riječi o vjerovatnijim scenarijima, a ne o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane.
Poseban oprez, prema njegovim riječima, potreban je prilikom poređenja s ranijim zimama i tumačenja utjecaja El Niña. Taj klimatski fenomen može mijenjati vremenske obrasce u različitim dijelovima svijeta, ali sam po sebi ne daje odgovor na pitanje koliko će zima na Balkanu biti hladna i snježna.
Šta je El Niño?
Sladić pojašnjava da je El Niño prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed međusobnog djelovanja okeana i atmosfere u tropskom istočnom i centralnom Pacifiku. Njegov razvoj prati se kroz promjene temperature površine mora, atmosferskog pritiska, pasata i drugih pokazatelja.
Jedan od pokazatelja je indeks južne oscilacije, poznat kao SOI, koji opisuje razliku u atmosferskom pritisku između Tahitija i Darwina. Negativne vrijednosti uglavnom se povezuju s fazom El Niña, ali se njegova jačina ne može procijeniti samo na osnovu tog indeksa.
Oznaka „super“ koristi se za naročito snažne epizode. Sladić navodi da se ona uobičajeno povezuje s odstupanjima temperature površine mora većim od približno dva stepena u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku. Klasifikacija, međutim, zavisi od odabranog područja i indeksa, a najčešće se posmatra regija Niño 3.4.
Različiti razvojni putevi
Među ranijim snažnim epizodama izdvajaju se zime 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine. Ipak, svaka epizoda razvija se drugačije, zbog čega ni njene posljedice nisu uvijek jednake.
Snažne epizode često dostižu vrhunac tokom kasne jeseni ili zime na sjevernoj hemisferi, ali njihov razvoj i trajanje variraju. Utjecaj na klimatski sistem može potrajati i nakon što odstupanja temperature površine mora počnu slabiti, pa se određene posljedice javljaju sa zakašnjenjem.
El Niño mijenja raspodjelu toplote u tropskom Pacifiku i razmjenu energije između okeana i atmosfere. Promjene okeanske cirkulacije i termokline, odnosno sloja u kojem se temperatura vode naglo mijenja s dubinom, utječu na to gdje se toplota pohranjuje, a gdje se lakše prenosi prema površini.
Zakašnjela reakcija klime
Zbog takvih procesa globalna srednja temperatura može reagovati sa zakašnjenjem, a snažan El Niño doprinijeti njenom porastu tokom narednih mjeseci. Ipak, odstupanje temperature mora od nekoliko stepeni u jednom dijelu Pacifika ne znači automatski jednak ili unaprijed određen porast globalne temperature.
Na konačan odgovor utječu i drugi procesi, uključujući ukupnu energetsku neravnotežu klimatskog sistema. Upravo zato, upozorava Sladić, informacije o El Niñu govore mnogo manje o predstojećoj zimi na Balkanu i u Evropi nego što bi se moglo zaključiti iz pojedinih medijskih naslova.
Njegov utjecaj najdirektnije se osjeća u tropskom Pacifiku i područjima koja su klimatski snažno povezana s tom regijom. Posljedice se mogu proširiti na dijelove Sjeverne i Južne Amerike, Karibe, jugoistočnu Aziju i Australiju, ali njihov karakter zavisi od godišnjeg doba i drugih klimatskih faktora.
Evropa je složenija
Kao primjere regionalnih posljedica Sladić navodi povećan rizik od suše u dijelovima Amazona, promjene padavina u Južnoj Americi, uključujući kišniji jugoistok Brazila, te smanjenu produktivnost ribarstva uz obalu Perua. U posljednjem slučaju važnu ulogu imaju promjene temperature mora, uzlaznog strujanja te dostupnosti hranjivih materija i otopljenog kisika. Ni ove posljedice nisu identične tokom svake epizode.
Vrijeme u Evropi oblikuje složeno međudjelovanje sjevernog Atlantika, atmosferske cirkulacije i drugih faktora. El Niño može posredno utjecati na evropsku zimu, ali je taj signal slabiji, promjenjiviji i teže ga je izdvojiti nego u tropskom Pacifiku i dijelovima Amerike.
Zato je stanje Atlantika tokom jeseni i zime posebno važno. Prate se raspored atmosferskog pritiska, razvoj i putanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija, poznata kao NAO, te mogući utjecaji stratosferskog polarnog vrtloga. U obzir ulaze i stanje tropskog Atlantika i Indijskog okeana, zbog čega Sladić ovu složenost opisuje kao „jednačinu sa više nepoznatih“.
Oprez s poređenjima
Nijedan od ovih pokazatelja samostalno ne određuje kakva će biti zima. Njihov značaj proizlazi iz međusobnih odnosa i načina na koji se uklapaju u širu sliku atmosferske cirkulacije. Statističke veze mogu pomoći u procjeni, ali ne predstavljaju pouzdan recept za prognozu naredne zime.
U dijelu istraživanja, navodi Sladić, uočena je tendencija blažeg početka zime u evropskim zemljama, dok se kasnije mogu pojaviti drugačiji obrasci cirkulacije uz slabljenje atlantskog utjecaja. Rezultati, međutim, zavise od posmatranog perioda, jačine i prostorne raspodjele El Niña, kao i drugih klimatskih faktora. Postojanje korelacije ne znači da će se isti obrazac ponoviti niti omogućava preciznu procjenu količine snijega, broja hladnih dana ili prodora hladnog zraka nad Balkanom.
Dodatni izazov je to što je današnji klimatski sistem topliji nego tokom ranijih snažnih epizoda. Sladić navodi da se ukupna energetska neravnoteža Zemlje, raspodjela toplote u okeanima i pozadinsko klimatsko stanje razlikuju od onih tokom 1982/1983. ili 1997/1998. godine, kada je energetska neravnoteža bila manja za približno 0,5 do 1 vat po kvadratnom metru. Ranije analogije zato treba koristiti pažljivo.
Jasnije tokom novembra
Razliku u pouzdanosti procjena Sladić približava poređenjem s oblastima koje poznajemo bolje ili slabije: tamo gdje postoji jasnija veza između uzroka i posljedice lakše je povezati procese. Takva je povezanost izraženija između Pacifika i njemu klimatski bliskih područja, dok je u Evropi znatno složenija.
„Prije prve dekade novembra teško je za očekivati da ćemo moći reći konkretnije o zimi i ja se samim tim neću po pitanju zime još oglašavati neko vrijeme“, poručio je Sladić.
Dodao je da je godina specifična te da trenutnu fazu El Niña smatra presedanom, uz niz faktora koji mogu izmijeniti njegov razvoj i konačne posljedice. Zbog toga, zaključuje, dosadašnja iskustva ne treba automatski preslikavati na predstojeću zimu.
fokus.ba
