Evropa se priprema za sukob s Rusijom: Analiza CNN-a otkriva da je Suwalki koridor najranjivija tačka NATO-a
Bjelorusija, najbliži vojni saveznik Rusije, ove sedmice je izvela velike vježbe u blizini Suwalki koridora, uskog prolaza koji povezuje baltičke države s ostatkom NATO-a, što je jedna od najranjivijih tačaka Alijanse. To je zabrinulo Evropu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je političke lidere u državi na povjerljivi obavještajni brifing, a zatim najavio nove mjere za zaštitu kritične infrastrukture od intenziviranja ruskih hibridnih napada.
Poljski premijer Donald Tusk otišao je korak dalje, upozoravajući da bi Rusija mogla pokrenuti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a i prikriti ih kao slučajne incidente.
Velika Britanija je pozvala svoje građane da počnu s pripremama za mogućnost rata i da gomilaju konzerviranu hranu i vodu za piće. Šef odbrane rekao je da se Britanija suočava s “najopasnijim” periodom u posljednjih nekoliko decenija.
Njemačka priprema svoje bolnice za mogući ruski napad. Njen kancelar Friedrich Merz upozorio je na “odlučujuće trenutke u “odbrani slobode i mira u Evropi”.
Čak je i Švicarska, poznata po svojoj neutralnosti, usvojila novu strategiju nacionalne sigurnosti koja poziva na veću otpornost i sposobnost odbrane od oružanog napada.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump iznenada je objavio napredak ka uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj. Prije dvije sedmice poslao je direktora CIA-e u tajnu misiju da upozori Moskvu da ne napada teritoriju NATO-a.
Zemlje s obje strane Atlantika izgledaju uznemirene da bi ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro mogao proširiti svoj rat izvan Ukrajine.
Rusko širenje bojnog polja
Rusija sve češće koristi operacije koje su ispod praga otvorenog rata, poput podmetanja požara, optužbi za planiranje atentata, napada dronovima, cyber napada i sabotaža infrastrukture u SAD-u i Evropi. Analitičari su saglasni da je cilj testiranje odlučnosti NATO-a uz zadržavanje mogućnosti poricanja.
Suwalski koridor se nalazi na granici Poljske i Litvanije te spaja Bjelorusiju s ruskom Kalinjingradskom oblasti.
Ovaj prolaz predstavlja ključnu stratešku tačku s obzirom na to da je to jedina kopnena veza između baltičkih država NATO-a i ostatka Alijanse. Ograničeni ruski ulazak u ovaj pojas imao bi za cilj prvenstveno podrivanje Člana 5 i testiranje spremnosti članica NATO-a (posebno SAD-a) da uđu u sukob zbog male teritorije.
Međutim, uloga SAD-a je neizvjesna. Preopterećenost američkih resursa na više globalnih žarišta i politička neizvjesnost u Washingtonu podrivaju pouzdanost američkog zaštitnog kišobrana, što dodatno slabi procjenu odvraćanja u očima Moskve.
Ipak, NATO mijenja pristup tako što uči od Ukrajine o važnosti civilne otpornosti (energetika, zdravstvo, komunikacije, društvena stabilnost). Sama pripremljenost civilnog i državnog sektora postaje ključni dio odvraćanja Rusije.
Zbog toga evropske zemlje prestaju s decenijskim zanemarivanjem odbrane i civilne zaštite. Svjesni da odvraćanje zavisi od Putinovih procjena, evropski lideri ubrzano preduzimaju mjere kako bi dokazali da ruska agresija ne može uspjeti.
klix.ba
