Dječiji dodatak mogao bi postati pravo svakog djeteta u FBiH, bez obzira na primanja roditelja

Federalni dječiji dodatak u protekle tri godine prošao je kroz značajne promjene, a iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike sada je otvoreno i pitanje njegovog narednog koraka – uvođenja dječijeg dodatka kao prava svakog djeteta, bez obzira na prihode roditelja.

Od 2023. godine mjesečni iznos dodatka povećan je sa 113,50 KM na oko 195 KM, dok je godišnji budžet za ovu namjenu porastao sa približno 50 miliona na 228 miliona KM.

Istovremeno je broj djece obuhvaćene ovim pravom povećan sa oko 70.000 na gotovo 100.000.

Ukidanje godišnje obnove prava

Jedna od značajnijih promjena jeste ukidanje obaveze roditelja da svake godine ponovo podnose dokumentaciju i dokazuju ispunjavanje uslova za dječiji dodatak.

Prema izmjenama propisa, jednom priznato pravo traje sve dok dijete i porodica ispunjavaju zakonske uslove, a najduže do djetetove 18. godine.

Nadležne službe ispunjenost uslova provjeravaju službenim putem, čime je, kako navode iz Ministarstva, smanjeno administrativno opterećenje za roditelje i centre za socijalni rad.

Iznos dječijeg dodatka vezan je za najnižu plaću u Federaciji BiH i utvrđen je na nivou od 19 posto najniže plaće, dok prihodovni cenzus iznosi 40 posto najniže plaće po članu domaćinstva.

To znači da porodica koja ostvaruje dodatak za jedno dijete godišnje dobije približno 2.340 KM, dok za dvoje djece godišnja podrška iznosi oko 4.680 KM.

Djeca s malignim oboljenjima i stopostotnim invaliditetom bez cenzusa

Promijenjena su i pravila za posebno osjetljive kategorije.

Djeca oboljela od malignih bolesti i djeca sa stopostotnim invaliditetom prve grupe pravo na federalni dječiji dodatak mogu ostvariti bez obzira na prihode domaćinstva.

Na ovaj način prihodovni cenzus više nije prepreka za ostvarivanje dodatka za ove kategorije djece, kod kojih porodice često imaju dodatne troškove liječenja, rehabilitacije, njege i drugih oblika podrške.

Tri od četiri djeteta još nisu obuhvaćena

Uprkos značajnom povećanju obuhvata, postojeći sistem i dalje ne obuhvata većinu djece u Federaciji BiH.

Prema procjenama korištenim u studiji o univerzalnom dječijem dodatku, u Federaciji živi približno 395.000 djece mlađe od 18 godina. To znači da postojeći model obuhvata približno svako četvrto dijete.

Iz sistema su, osim porodica s visokim prihodima, isključene i porodice koje samo neznatno prelaze prihodovni cenzus.

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić smatra da upravo tu postoji prostor za narednu fazu reforme.

“U tome se nalazi najveća slabost sadašnjeg modela: porodica koja ispuni prihodovni kriterij dobija puni iznos, dok porodica koja granicu pređe za nekoliko maraka ne dobija ništa. Razlika u njihovom stvarnom životnom standardu može biti gotovo neprimjetna, ali je razlika u pravima potpuna. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da pravo prizna svakom djetetu”, kazao je Delić.

Izrađena studija o univerzalnom dječijem dodatku

Na inicijativu Delića, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u saradnji s UNICEF-om pokrenulo je izradu studije opravdanosti univerzalnog dječijeg dodatka.

Studiju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a ona je završena i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH.

Univerzalni dječiji dodatak podrazumijevao bi da osnovno pravo pripada svakom djetetu, bez provjere prihoda roditelja. Istovremeno bi se mogao zadržati dodatni nivo podrške za djecu koja žive u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljskog staranja i druge posebno osjetljive kategorije.

“Takav pristup dječiji dodatak više ne bi tretirao isključivo kao pomoć siromašnim porodicama, nego kao ulaganje društva u odrastanje, zdravlje i obrazovanje sve djece”, naveo je Delić.

Uvođenje univerzalnog dodatka, međutim, zahtijevalo bi znatno veća sredstva i dogovor različitih nivoa vlasti o načinu finansiranja. Potrebno je utvrditi i visinu osnovnog dodatka, model dodatne zaštite najugroženije djece te raspodjelu finansijskih obaveza između Federacije i kantona.

Završetak studije stoga ne znači da je univerzalni dječiji dodatak već uveden, već predstavlja stručnu osnovu za odluku Vlade Federacije BiH, Parlamenta FBiH i kantona.

Dosadašnja reforma donijela je povećanje mjesečnog iznosa dodatka za više od 70 posto, više nego četverostruko povećanje budžeta, gotovo 30.000 novih korisnika, ukidanje godišnjih obnova prava te ukidanje prihodovnog cenzusa za određene posebno osjetljive kategorije djece.

Naredno pitanje je da li će dječiji dodatak ostati pravo koje prvenstveno zavisi od prihoda roditelja ili će Federacija napraviti korak prema modelu u kojem bi osnovna podrška pripadala svakom djetetu.

klix.ba