Dan grada i kantona: Goražde obilježilo 18. septembar, dan kada je sloboda grada na Drini skupo plaćena

Goražde je danas obilježilo 18. septembar, Dan oslobođenja Goražda, Dan Grada i Dan BPK Goražde.

Brojni događaji tokom dana podsjetili su na historijski značaj datuma iz 1992. godine, kada je nakon velikih borbi oslobođena teritorija Goražda. Iza današnjih defilea, svečanosti, sportskih i kulturnih sadržaja stoji priča o gradu čija je sloboda plaćena životima njegovih branilaca i građana.

Brojne delegacije položile su cvijeće na spomen-obilježju poginulim braniocima, nakon čega je uslijedio i defile branilaca ulicama grada. Poseban prizor bio je na Drini, performans članova Kajakaškog kluba, dok su gradskim ulicama prošli i motociklisti.

Svečana akademija bila je prilika da se govori o historijskom značaju 18. septembra, ali i o odgovornosti generacija koje danas žive slobodu koju su drugi izborili.

Dan kada je Goražde napravilo veliki proboj

18.septembra 1992.godine, nakon više od mjesec dana neprekidnih borbi, jedinice Armije R BIH u operacijama “Krug” i “Drina” oslobodile su Goražde od neposredne neprijateljske blizine i stvorile više od 600 kvadratnih kilometara slobodne teritorije.Operacija “Krug” trajala je dvije sedmice. Oslobođena je kompletna lijeva obala Drine na području tadašnje općine Goražde, kao i dijelovi općine Rogatica. 28. augusta 1992. godine borci 1. drinske i 31. drinske brigade Armije RBiH ušli su u grad, čime je završena operacija “Krug”. 14.septembra uslijedila je operacija “Drina”, a uspješno je završena upravo 18. septembra 1992. godine. Borci 31. i 43. drinske brigade razbili su neprijateljske snage na desnoj obali Drine. Bila je to jedna od najvećih pobjeda Armije RBiH tokom 1992. godine, na koju je u svom emotivnom govoru na svečanoj akademiji podsjetio Abduselam Sijerčić-Pelam, ratni komandant 31.Drinske udarne brigade. ističući da je za ovu veliku pobjedu plaćena ogromna cijena.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dr. Muamer Džananović podsjetio je da su branioci Goražda vodili dvije bitke istovremeno, jednu protiv višestruko nadmoćnijeg agresora, a drugu za komad hljeba i puko preživljavanje. Zato, kada se danas govori o slobodi Goražda, ne može se govoriti samo o oslobođenim kilometrima teritorije. Iza njih su ostali životi. Prema istraživanju dr. Džananovića, među najtežim posljedicama rata jeste najmanje 548 ubijene i ranjene djece.

Goražde nije bilo slučajna tačka na karti rata

“Goražde nije bilo slučajna tačka na karti rata. Njegov opstanak imao je širi vojni, politički i simbolički značaj”, istakao je.

On je podsjetio na dokumente i istraživanja koja, kako je naveo, svjedoče o planskom karakteru napada na grad, od granatiranja gradskih naselja i civilnih objekata, preko blokade, do angažovanja teškog naoružanja i avijacije.

“Tada je nastala jedna od temeljnih karakteristika goraždanske odbrane, nesrazmjer između sile koja napada i mogućnosti onih koji se brane i sposobnost branilaca da taj nesrazmjer pretvore u otpor”, poručio je.

U jednom od tih dokumenata koji je nastao 8. aprila 1994, američki analitičari procjenjuju da su srpske snage oko Goražda prije početka ofanzive “Zvijezda 94” pojačane teškim naoružanjem.

“Procjenjivali su snage koje su raspolagale sa još 220 komada teškog naoružanja, te da je dodatno, uz ono što je već bilo na terenu, upućeno između 30 i 60 tenkova i oklopnih transportera. Nasuprot tome, snage koje su branile Goražde ocjenjivane su kao “slabo naoružane vladine snage”. Clintonova biblioteka danas upravo taj dokument čuva pod naslovom “Teško naoružanje bosanskih Srba oko Goražda”. CIA je u junu 1995, analizirajući Srebrenicu, Žepu i Goražde, zaključila da bi upravo “Goražde zahtijevalo najveći napor bosanskih Srba da ga zauzmu”. U istoj procjeni zabilježili su brojnost branilaca, lokalnu proizvodnju i sposobnost grada da održava odbranu uprkos dugotrajnoj izolaciji”, ističe Džananović.

Dodao je da Međunarodna zajednica jeste doprinijela zaustavljanju ofanzive 1994, ali međunarodna zajednica nije bila ta koja je odbranila grad.

“Goražde je moralo opstati zahvaljujući svojim braniocima, da bi međunarodna politika uopće imala šta zaštititi”, naglasio je.

Džananović je istakao da je upravo u tim najtežim danima komandant Zaim Imamović prepoznao da se Goražde ne može sačuvati čekanjem.

“Govoreći o operaciji “Krug”, Imamović je kazao sljedeće: “U najkritičnijem trenutku ocijenio sam da postoji samo jedan način odbrane, a to je ofanzivno djelovanje s naše strane… Usudim se reći da je tu razbijen san o ‘velikoj Srbiji’. Da je ova četnička ofanziva uspjela i da je Goražde bilo okupirano, ne bi bilo Bošnjaka do Miljacke”, podsjetio je Džananović na riječi legendarnog komandanta.

Odbrana danas znači odgovornost

Džananović je u svom obraćanju napravio i paralelu sa današnjim vremenom, naglašavajući da se borba za očuvanje države danas ne vodi oružjem.

“Odbrana Goražda i odbrana države ne završavaju 1995. godine. One se danas ne vode oružjem, ali se vode za istinu i činjenice, očuvanje institucija i ustavnog poretka, poštivanje zakona, a na kraju i za pravo Bosne i Hercegovine da postoji kao suverena i nezavisna država”, kazao je.

A odgovornost, istakao je, više nije na onima koji su branili grad u rovovima.

“Ako su rahmetli Zaim Imamović i njegovi saborci, bez dovoljno oružja, hrane i drugih elementarnih potrepština i bez ikakve međunarodne zaštite, mogli sačuvati Goražde, onda mi danas, s institucijama koje su nam ostavili, nemamo pravo objašnjavati svaki vlastiti neuspjeh time šta nam rade drugi”, kazao je.

Džananović je svoje obraćanje završio porukom o odgovornosti prema budućnosti.

“Nema pobjede ako se svake godine sjećamo poginulih mladića i djevojaka, a današnjim mladićima i djevojkama ne možemo ponuditi razlog da ovdje grade svoje živote”, poručio je.

Dodijeljena priznanja Grada i Kantona

U okviru obilježavanja 18. septembra dodijeljena su i javna priznanja Grada Goražda i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Javno priznanje “Prijatelj/Prijateljica Grada Goražda“ dodijeljeno je Edwardu O’Dwyeru iz Republike Irske, za izuzetan doprinos razvoju humanitarno-socijalne i zdravstvene djelatnosti. Posthumno je “Povelja za životno djelo Grada Goražda” dodijeljena Hajrudinu Čauševiću, za izuzetan doprinos razvoju obrazovanja, kulture i umjetničke djelatnosti na području Grada Goražda.Kanton je ove godine priznanje “Počasni građanin BPK Goražde” dodijelio Avdu Huseinoviću, za izuzetan doprinos očuvanju historijske istine o odbrani Goražda i Bosne i Hercegovine kroz izradu brojnih dokumentarnih filmova posvećenih agresiji na BiH, ratnim zločinima, herojima odbrane i kulturi sjećanja.

“Plaketa Kantona” dodijeljena je Organizaciji porodica šehida i poginulih boraca BPK Goražde, zbog tridesetogodišnjeg kontinuiranog rada i izuzetnog doprinosa očuvanju kulture sjećanja, zaštiti dostojanstva porodica šehida i poginulih boraca te razvoju društvenih vrijednosti u BPK Goražde. Posthumno je “Štit Kantona” dodijeljen komandantu Muji Pešteku, za izuzetne zasluge i doprinos u odbrani BPK Goražde i Bosne i Hercegovine od agresije u periodu od 1992. do 1995. godine.

klix.ba