Politička utrka ulazi u novu eru: Algoritmi su postali nova izborna mahala
Društvene mreže i umjetna inteligencija mijenjaju način na koji političari pokušavaju doći do birača, ali ovogodišnja kampanja u BiH zasad ne donosi velike tehnološke novine. Više se čini da je umjetna inteligencija postala pomoćno sredstvo političkog marketinga nego potpuno novi alat kampanje.
Budući da je zvanična kampanja počela tek 4. septembra, još je rano donositi konačne zaključke. Ipak, AI konsultantica Elma Škaljić smatra da se već mogu uočiti određeni trendovi.
– Najveća promjena je to što se kampanja u BiH više ne vodi samo između stranaka, nego između algoritama za pažnju. Naš birač danas u istom satu vidi politički govor, kratki video, šalu, snimak iz kafane, ratnu temu i cijenu kilograma mesa. Kandidat se više ne takmiči samo s protukandidatom, nego s cijelim tim sadržajem – kaže Škaljić.
Klasični govor
Zbog toga, dodaje, klasični politički govor sve teže može privući pažnju birača kao nekada.
– Jedna rečenica koja se može izrezati u 20 sekundi često ima veći domet od govora od deset minuta – navodi ona.
Kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, Škaljić ne smatra da je BiH zasad dobila neku spektakularno novu vrstu kampanje. Ona prije govori o kampanji uz pomoć umjetne inteligencije.
Ona se koristi za pisanje nacrta govora i saopćenja, slogana, izradu vizuala, titlovanje videa i brže odgovore političkih protivnika.
– Nije nužno učinila političku komunikaciju pametnijom. Učinila ju je jeftinijom i mnogo bržom – kaže Škaljić.
Manipulacije
Poseban problem vidi u mogućnosti brzog širenja manipulativnih sadržaja.
– Najveći rizik zato nije samo lažni videosnimak ili snimak napravljen pomoću umjetne inteligencije. Kod nas je mnogo opasnija poluistina proizvedena dovoljno brzo da obiđe Facebook prije nego što iko stigne provjeriti je li tačna – upozorava Škaljić.
Prema njenom mišljenju, BiH zaostaje za razvijenijim kampanjama kada je riječ o sofisticiranoj upotrebi umjetne inteligencije. Dok se drugdje tehnologija koristi za detaljnu analizu birača i prilagođavanje poruka različitim grupama, kod nas se uglavnom koristi kako bi postojeći model političke komunikacije bio brži.
Prema njenim riječima, najvažnija promjena možda se ne vidi na ulicama, nego na ekranima. Nekada se politička kampanja pravila da bi završila u televizijskom dnevniku. Danas se sadržaj proizvodi kako bi stigao do što većeg broja korisnika društvenih mreža.
– A u BiH je taj virtuelni prostor polako postao nova mahala – zaključuje Škaljić.
Bilbordi i plakati
Istovremeno, tradicionalni oblici kampanje nisu nestali. Manje plakata i bilborda ne znači nužno da ih političari potpuno napuštaju.
– Bilbord u BiH nije samo oglas. On je često obilježavanje političke teritorije. Ako na ulazu u općinu deset puta vidite isto lice, poruka nije samo „glasajte za mene“, nego i „pogledajte koliko smo ovdje prisutni“ – ističe Škaljić.
avaz
