Prvi put u Federaciji BiH vodi jedinstven način funkcionisanja SOS telefonskih linija za žrtve porodičnog nasilja i nasilja prema ženama. Bit će dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić za Detektor je rekao da je Pravilnik donesen na osnovu Zakona o zaštiti nasilja u porodici i nasilju prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) te da predstavlja ključni dokazani akt kojim se uređuje funkcionisanje SOS telefonskih linija na području cijele FBiH.
Pravilnikom su, kako je pojasnio, detaljno uređeni standardi komunikacije sa žrtvama, postupanje u kriznim situacijama, saradnja s policijom, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i sigurnim kućama.
– Pravilnik propisuje svaki korak, od trenutka kada telefon pozvoni pa sve do završetka razgovora, dokumentovanja slučajeva i eventualnog uključivanja drugih institucija ukoliko je to potrebno – rekao je Delić.
SOS telefonskom linijom neće upravljati državnim službenicima već će raditi stručna lica iz oblasti socijalnog rada, psihologije, pedagogije, prava ili druge odgovarajuće društvene ili humanističke struke. Osim stručne spreme, morat će imati najmanje godinu iskustva u radu sa žrtvama nasilja, kriznim intervencijama ili psihosocijalnom savjetovanju.
– Prije nego što počnu raditi, svi operateri moraju završiti specijalizovanu edukaciju za rad žrtvama nasilja u porodici i nasilju prema ženama ili dokazati da su već prošli odgovarajuće stručne obuke. Tokom rada obavezni su kontinuirano se usavršavati, prolaziti stručne supervizije, učestvovati u dodatnim edukacijama i imati osiguranu psihološku podršku da biste mogli profesionalno odgovoriti na emocionalno izrazito zahtjevne situacije, rekao je Delić.
Pravilnik definiše šest faza kroz koje prolazi svaki poziv. Počinje uspostavljanjem kontakta te objašnjavanjem svrhe SOS telefona, gdje se stvara atmosfera povjerenja.
– Žrtva nije obavezna otkriti identitet, može ostati anonimna osim ako postoji neposredna opasnost po njen život ili sigurnost zbog koje je neophodno prikupiti određene podatke radi hitne intervencije, naveo je Delić.
Druga faza je razgovor i procjena situacije. Operater pažljivo sluša, postavlja pitanja kako bi razumio šta se dogodilo, procjenjuje da li je riječ o fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom nasilju, procjenjuje stepen rizika i utvrđuje da li postoji neposredna opasnost za žrtvu ili djecu.
Treća faza je pružanje emocionalne podrške, dok u četvrtoj fazi žrtva dobija informacije o radu policije, centara za socijalni rad, sigurnih kuća, zdravstvenih ustanova, besplatne pravne pomoći i drugih službi koje joj mogu pomoći. Ako žrtva želi operater može, uz njen izričit pristanak, uspostaviti kontakt sa nadležnom institucijom ili sigurnom kućom u njeno ime.
Peta faza je zatvaranje razgovora. Operater s korisnicom prolazi sve dogovorene korake, provjerava da li su joj jasne informacije. Ohrabruje i podsjeća da se broj 1265 može koristiti ponovo, kad god to osjeti potrebu. U šestoj fazi operater evidentira poziv, procjenu rizika, informacije koje su pružene i eventualno uključivanje drugih institucija. Pri tom se vodi računa da se ne prikupljaju podaci koji nisu neophodni i da maksimalno štite privatnost korisnika.
– Ako tokom bilo koje faze razgovora operater procijeni da postoji neposredna opasnost po život ili zdravlje žrtve ili druge osobe, aktiviraju se krizni protokoli i odmah uključuju policiju, centar za socijalni rad, zdravstvenu službu ili druge nadležne organe, u skladu sa zakonom i propisanim procedurama – kazao je Delić.
Rekao je kako nije samo cilj da se poveća broj prijava već povjerenje u institucije i da žrtva (u trenutku kada odluči potražiti pomoć) zna da neće ostati sama. Kad postoji povjerenje u sistem, ljudi ranije prijavljuju nasilje, ranije izlaze iz nasilnog okruženja i ranije dolaze do zaštite.
– Upravo u tome vidimo najveću vrijednost SOS telefonske linije. To nije zamjena za policiju, pravosuđe niti za centar za socijalni rad, nego mjesto na kojem počinje koordinirana zaštita žrtava i njeno sigurno uključivanje u sistem podrške – naručio je Delić, saopćeno je iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Fena/federalna.ba
