Saga oko izbora visokog predstavnika: PIC se utopio u sivilo bh. političke stvarnosti

Vijeće za implementaciju mira (PIC) ni iz drugog pokušaja nije imenovalo nasljednika Kristijana Šmita na mjestu visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Dalo je to povoda domaćim političkim akterima da još jednom potcrtaju vlastite stavove o potrebi i obimu djelovanja OHR-a, usput ukazujući na nedosljednosti političkih protivnika.
Opterećen odnosima evropskih članica i SAD-a, PIC se utopio u sivilo bosanskohercegovačke političke stvarnosti. Šlag na torti je prelazno rješenje u vidu vršioca dužnosti visokog predstavnika. Funkcija koju silom prilika obavlja Luis Krišok, a koja ne postoji. Kritike je u tom smislu uputila jedina članica Savjeta za provođenje mira koja ne učestvuje u njenom radu – Rusija. Svi ostali, uključujući i domaće aktere, ćute.
TANJA TOPIĆ, politička analitičarka
“Oni koji su najveći zagovornici ukidanja OHR-a, bonskih ovlašćenja i ostalog uključujući i SNSD i RS ćute. Ćute iz prostog razloga što će podržati svaku odluku koja dolazi iz SAD-a.”
Glasnici SNSD-a uvjereni su da novi visoki predstavnik neće biti izabran prije Opštih izbora. Ponavljaju stav da se bez OHR-a može i mora. Podršku dobijaju iz HDZ-a.
ANA TRIŠIĆ BABIĆ, v.d. direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju RS
“Republika Srpska je odavno pokazala da ne zavisi od Кancelarije visokog predstavnika. Vjerujem da je ovo prilika da i u Sarajevu prihvate realnost da visoki predstavnik više nije potreban ovoj zemlji. Umjesto oslanjanja na strane intervencije, vrijeme je da odgovornost za političke procese u potpunosti preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici naroda.”
MARINA PENDEŠ, delegatkinja u Domu naroda PSBiH
“Sigurno imamo odgovornost da napravimo iskorake neke jer nema potrebe da mi budemo protektorat nečiji.”
Politički protivnici SNSD-a upiru prstom u neprincipijelnost ove političke stranke. Gdje je, pitaju, nestao dominantan argument za osporavanje Kristijana Šmita – potvrda Savjeta bezbjednosti UN?
JELENA TRIVIĆ, predsjednica Narodnog fronta
“Sada imamo ovaj izbor nečeg što se zove visoki predstavnik a neće biti visoki predstavnik i vidno da će SNSD biti zadovoljan ako bude jedan, a neće biti zadovoljan ako bude drugi, a zašto tako? Zašto niste principijelni?”
BRANKO BLANUŠA, predsjednik SDS
“Mi mislimo da Bosni i Hercegovini uopšte nije potreban ni visoki predstavnik ni kancelarija visokog predstavnika, posebno znajući kakva je njihova istorijska uloga i kakav je njihov odnos prema SDS-u.”
Potreba za visokim predstavnikom nije prestala, kao ni opcija nametanja rješenja u vidu bonskih ovlaštenja, stavovi su najvećeg broja stranaka sa sjedištem u Sarajevu.
Tako Nermin Nikšić, lider SDP-a, u objavi na društvenim mrežama piše da OHR ostaje u punom kapacitetu i ovlaštenjima.
Međutim, domaći akteri ne mogu da utiču na odluku PIC-a, a analitičari tumače da smo postali polje sukoba između Trampove administracije i Evropske unije.
ENVER KAZAZ, politički analitičar
“Budući da neće moći, najvjerovatnije, koristiti bonske ovlasti, za Bosnu i Hercegovinu je sasvim svejedno ko će doći, ali igra između Trampa i birokrata iz EU pokazuje da smo mi ušli u jednu potpuno novu epohu militantnog ofanzivnog konzervativnog kapitalizma.”
Pojačana je, zbog svega, potreba za unutrašnjim političkim kompromisom. Domaći politički ratovi izgledaju sve besmislenije u trenucima kada država klizi u energetsko-ekonomsko ropstvo, vjeruje profesor Kazaz.
bhrt



