U Višegradu u subotu počast za više od 70 živih spaljenih civila: 34 godine od “žive lomače” na Bikavcu
Polaganjem cvijeća i obraćanjem predstavnika udruženja sutra će u Višegradu biti obilježena 34. godišnjica jednog od najmonstruoznijih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu “žive lomače” na Bikavcu, gdje je u kući Mehe Aljića živo spaljeno više od 70 bošnjačkih civila.
Prema pravosnažno utvrđenim činjenicama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), pripadnici paravojne formacije koju je predvodio Milan Lukić zatvorili su civile u kuću, pucali u unutrašnjost, ubacili ručne bombe, a potom zapalili objekat. Među ubijenima su bile uglavnom žene, djeca i starije osobe.
Predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata” Višegrad Bakira Hasečić podsjeća da ni nakon više od tri decenije porodice žrtava nemaju mjesto na kojem bi mogle dostojanstveno odati počast svojim najmilijima.
“Tokom ekshumacije 2016. godine u kući Mehe Aljića pronađene su tek dvije ili tri izgorjele kosti iz kojih nije bilo moguće utvrditi DNK niti identitet žrtava. Nažalost, do danas nije pronađena nijedna kost. Višegrad šuti i jako mi je žao zbog toga” kaže Hasečić.
Posebno naglašava da porodice dodatno boli činjenica da je za ovaj zločin osuđen samo Milan Lukić, iako se, kako navodi, zna ko je još učestvovao u njegovom izvršenju. Masakr na Bikavcu dogodio se samo 13 dana nakon zločina u Pionirskoj ulici, gdje je 14. juna 1992. godine u kući Adema Omeragića živo spaljeno oko 60 bošnjačkih civila iz naselja Koritnik, među kojima su bila i djeca, uključujući novorođenče, žene i starije osobe.
Jedina osoba koja je preživjela zločin na Bikavcu bila je Zehra Turjačanin, čije je svjedočenje kasnije predstavljalo jedan od ključnih dokaza pred Haškim tribunalom.
Haški tribunal osudio je Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora za zločine u Višegradu, uključujući “žive lomače” u Pionirskoj ulici i na Bikavcu.
Povodom godišnjice, naučni savjetnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Ermin Kuka, poručio je da spaljivanje živih bošnjačkih civila predstavlja vrhunac zločina počinjenih nad Bošnjacima Višegrada. Istakao je da zločini u Pionirskoj ulici i na Bikavcu nisu bili izolovani slučajevi, već dio planski organizovane kampanje progona i uništenja bošnjačkog stanovništva, što potvrđuju i presude međunarodnih i domaćih sudova.
Podsjetio je da su sudije Haškog tribunala ove zločine opisale kao jedne od najgorih primjera nečovječnog postupanja zbog njihove izuzetne okrutnosti, predumišljaja i brutalnosti.
Kuka je naglasio da su za zločine u Višegradu pravosnažno osuđeni Milan Lukić, Sredoje Lukić, Mitar Vasiljević i Radomir Šušnjar, ali da to nije ni približno dovoljno u odnosu na razmjere počinjenih zločina.
“Ni nakon 34 godine nije poznata sudbina posmrtnih ostataka brojnih živo spaljenih civila. Naša je obaveza da čuvamo istinu i kulturu sjećanja kako se ovakvi zločini nikada i nigdje više ne bi ponovili”, poručio je Kuka.
Na području Višegrada još uvijek se traga za 467 nestalih osoba, dok su posmrtni ostaci 453 žrtve do sada identifikovani.
klix.ba
