Doktorica iz sarajevske Hitne pomoći savjetuje kako se zaštititi od vrućina
Meteorolozi najavljuju natprosječno toplo ljeto sa visokim temperaturama i povećanim brojem toplotnih valova.
Sa takvim vremenskim uvjetima ljudsko tijelo ponekad se teško nosi, a posljedice mogu varirati od ozbiljnih do značajnih i po život opasnih hitnih slučajeva.
Iako iznimno visoke temperature zraka ne prijaju nikome, posebno oprezni trebaju biti hronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice.
Redovno uzimati terapiju
Preporuka ljekara je svakodnevne fizičke aktivnosti na otvorenom svesti na minimum i završavati ih po mogućnosti u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima.
– Hronični bolesnici trebaju redovno uzimati terapiju koju im je ljekar propisao, ne preskakati je i ne smanjivati ili povećavati na svoju ruku. Preporuka je da se lijekovi čuvaju na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku) – kaže dr. Samira Lučkin, specijalista urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.
Dr. Samira Lučkin
FOTO: BHRT
Pravilna prehrana pomoći će da se uspješnije izborite sa vrelinama.
– Svi trebaju povesti računa o pravilnoj prehrani koja tokom ljetnih mjeseci treba biti lagana obogaćena svježim voćem i povrćem, ribom i mesom peradi. Izbjegavati tešku masnu i začinjenu, prženu i pohovanu hranu i voditi računa, ako se vani hranite, gdje i šta uzimate, jer tokom vrućina najviše dolazi do trovanja hranom – navodi Lučkin.
Čime se hidrirati
Posebnu pažnju treba posvetiti dovoljnom unosu tekućine kako ne biste dehidrirali.
– Tokom vrućina tijelo se više znoji, a time se gubi tečnost, pa ju je potrebno nadoknaditi. Najbolje je piti običnu vodu, ali i svježe cijeđene sokove, poput limunade te biljne čajeve. Ne pretjerivati, nego često pomalo piti. Izbjegavati tečnost iz frižidera jer izuzetno hladna pića mogu nas trenutno rashladiti, ali mogu imati i kontraefekt i dovesti do stezanja krvnih žila, pri čemu se smanjuje gubitak topline. Gazirani, energetski i alkoholni napici nisu prikladni jer mogu sadržavati prevelike količine kofeina i šećera. Kofein, koji je prisutan u kafi i čaju, ima dehidrirajući učinak na organizam te ga zagrijava tokom prekomjernog konzumiranja, što je nepoželjno tokom vrućina. Gazirana pića uglavnom su zaslađena visokim koncentracijama šećera te mogu sadržavati kofein, stoga nisu preporučljiva – objašnjava Lučkin.
Adekvatna lagana i svijetla odjeća od prirodnih materijala, kao što su pamuk, lan i svila, važna je kako biste se što ugodnije osjećali na visokim temperaturama.
– Izlazite li vani u vrijeme kada najviše grije kožu, obavezno se zaštitite adekvatnom zaštitnom kremom sa visokim zaštitnim faktorom, a glavu i oči kačketom, šeširom i sunčanim naočalama. Dobar tuš može biti vrlo osvježavajući nakon vrelog dana jer pomaže da se snizi tjelesna temperatura. Najbolje se tuširati mlakom vodom – dodaje doktorica.
Stan ili kuću u kojoj živite nastojte redovno rashladiti, najbolje tokom noći kada je zrak hladniji i ugodniji.
– Otvorite sve prozore ili rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža kako bi se promijenio zrak, a ujutro već od 10 sati ponovo zatvorite prozore i navucite rolete kako biste spriječili da topli zrak ulazi u prostorije – kazala je Lučkin.
faktor.ba
