Fikret Bačić za “Avaz”: Spomenik ubijenoj djeci Prijedora bit će izgrađen, na ovaj ili onaj način
U Prijedoru će sutra biti obilježen Dan bijelih traka posvećen 3.176 ubijenih stanovnika ovog grada, među kojima je i 102 djece. Dan bijelih traka obilježava se širom svijeta kao dan sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada su tadašnje vlasti u Prijedoru naredile nesrpskom stanovništvu da na svoje domove istaknu bijele čaršafe, a da prilikom izlaska nose bijele trake oko ruke. Taj čin bio je uvod u široko organizirani progon i zločine.
Program će početi okupljanjem u Starom gradu, nastavljen šetnjom prema gradskom trgu, gdje će biti položene 102 ruže s imenima ubijenih dječaka i djevojčica. I ove godine manifestaciju će obilježiti tihi protest roditelja, jer gradske vlasti Prijedora uporno ignoriraju njihov zahtjev za izgradnju spomenika ubijenoj djeci.
– Svake godine mi roditelji tražimo prijem kod gradonačelnika i predsjednika Skupštine, ali već 7-8 godina ne žele da nas prime. Prethodni gradonačelnik Dalibor Pavlović je dao zeleno svjetlo za izgradnju spomenika, ali morao je podnijeti ostavku, da li zbog namještaljke ili nečega drugog. Nakon njegovog odlaska gradonačelnik Slobodan Javor je taj proces zaustavio. I ovog maja sam tražio prijem kod njega, ali on izgleda nema 15 minuta da me primi – kazao je za “Avaz” predstavnik roditelja ubijene djece, Fikret Bačić.
Ipak, roditelji više ne mogu čekati, te je u saradnji s Centrom za mlade „Kvart“, raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja za Memorijal za ubijenu djecu Prijedora 1992-1995.
– Dobili smo od jedne institucije sredstva za finansiranje projekta, a komisija će odabrati najbolje rješenje. Pokušavaćemo i dalje stupiti u kontakt s gradonačelnikom, ali ako ne bude spremnosti sastat ćemo se i vidjeti kako dalje. Spomenik će biti izgrađen, na ovaj ili onaj način, ako me zdravlje posluži. Imamo ogromne pritiske od roditelja, ali i udruženja, da se to jednom uradi. Imamo alternativna rješenja, jer nam građani koji imaju svoje zemljište u gradu nude parcele za izgradnju spomenika. Ako inicijativu ne prihvati Grad Prijedor, moraćemo naći alternativu – kaže Bačić.
Kroz dugogodišnju borbu koju vodi Bačić dostojanstveno nosi i posljedice lične tragedije, jer je ispred porodične kuće u naselju Zecovi kod Prijedora u junu 1992. godine ubijena cijela njegova porodica – majka, supruga, šestogodišnja kćerka Nermina i sin Nermin od 12 godina … ukupno 29 Bačića, među kojima je bilo 15 djece.
– To se ne može opisati riječima. Tražim posmrtne ostatke svoje porodice, želja mi je da ih pronađem, da ih ukopamo tamo gdje im je mjesto. Tražeći svoje, borim se za sve žrtve, jer u BiH tražimo više od 7.650 tijela, a u Prijedoru oko 600. Svako od nas želi da mu se vrate posmrtni ostaci njihovih najmilijih. Snagu i upornost crpim iz toga što i vi u medijima, zemlje u okruženju, pa i svijet, razumijete ono što radimo. Daju nam podršku od SAD i Evrope do Novog Zelanda, gdje se obilježava Dan bijelih traka. Prije 15-tak dana sam iz Zagreba dobio 102 pjesme za 102 djeteta. Za svako dijete pjesnici su napisali po jednu pjesmu. Neki pjesnici su čak posvetili pjesme mojoj kćerki. U Zagrebu se piše i knjiga o ubijenoj djeci Prijedora, ali sadašnje gradske vlasti ne žele ni da razgovaraju o tome – ističe Bačić.
Postojanje fašističke naredbe tadašnjeg tzv. Kriznog štaba Prijedora o obavezi nošenja bijelih traka oko ruke utvrđena je nizom pravosnažnih presuda Haškog tribunala, a Dan bijelih traka danas se obilježava na međunarodnom planu.
– Iz godine u godinu doživljavamo da sve veći broj građana srpske nacionalnosti prihvata istinu. Tokom šetnje ranije su pojačavali muziku, bilo je i dobacivanja sa strane, ali zadnjih nekoliko godina gasi se muzika u kafićima, pa čak i oni koji sjede u njima ustanu i poklone se povorci koja prolazi – kaže Fikret Bačić.
avaz
