Prije 42 godine bili su simboli grada, a evo kako danas izgledaju sportska borilišta za ZOI u Sarajevu

Na današnji dan prije 42 godine počele su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu, najveći sportski događaj koji je ikada održan u Bosni i Hercegovini.

Sarajevo je izabrano za domaćina ZOI 8. maja 1978. godine na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOO) u Atini u konkurenciji japanskog Sappora i švedskog Göteborga.

Bila je to prva zimska olimpijada u nekoj socijalističkoj zemlji, a nakon sedmogodišnjih priprema Zimske olimpijske igre su otvorene na stadionu Koševo kada je olimpijski plamen zapalila Sanda Dubravčić.

Maskota je bio Vučko, kreacija Slovenca Jože Trobeca, koja je i 42 godine kasnije ostala simbol Sarajeva.

Mural Vučka na bob stazi na Trebeviću (Foto: S. S./Klix.ba)

Bajka u gradu na Miljacki trajala je od 8. do 19. februara, a da Igre u Sarajevu budu upamćene kao najbolje do tada u historiji zimskih sportova pobrinuo se Organizacioni odbor na čelu sa Brankom Mikulićem.

Uprkos velikoj ekonomskoj krizi koja je pogodila SFRJ početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, potrošena su velika sredstva te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture.

Jahorina (Foto: S. S./Klix.ba)

Tako je u centru Sarajeva 1983. godine sagrađena olimpijska ljepotica Zetra, koju su projektovali arhitekti Dušan Đapa i Lidumil Alikalfić, a iste godine su obnovljeni i dvorana Skenderija i stadion Koševo, dok je početkom 80-ih sagrađeno Olimpijsko selo na Mojmilu.

Što se tiče same sportske infrastrukture, bob staza na Trebeviću je sagrađena 1982. godine, a grupu arhitekata koji su je projektovali je predvodio Gorazd Bučar. Bila je duga skoro 1,6 kilometara, a olimpijska takmičenja na njoj je gledalo i do 30.000 ljudi.

Bjelašnica (Foto: S. S./Klix.ba)

Skijaške skakaonice na Igmanu od 90 i 112 metara je projektovao arhitekta Janez Gorišek, a izgrađene su 1982. godine.

Nažalost, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu skoro svi ti olimpijski simboli su uništeni i danas većina njih je u ruševnom stanju.

Zetra (Foto: T. S./Klix.ba)

Zetra je granatirana i zapaljena 1992. godine, a obnovljena je sedam godina kasnije. Nazvana je po bivšem predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Juanu Antoniju Samaranchu koji je najzaslužniji za njenu obnovu, no nažalost ona je danas daleko od evropskih standarda.

KSC Skenderija (Foto: T. S./Klix.ba)

Skenderija je tokom rata značajno oštećena, a njeno propadanje je nastavljeno poslije rata zbog nemara kantonalnih vlasti. Krov “Ledene dvorane”, koja je dio ovog kompleksa, 2012. urušio se pod pritiskom snijega i ova dvorana još nije obnovljena. Centar Skenderija je u vrlo lošem stanju i neizvjestan je njegov opstanak.

Bob staza na Trebeviću (Foto: S. S./Klix.ba)

Bob staza na Trebeviću možda je i najpoznatiji simbol ZOI ’84 od kojeg je ostao samo kameni “kostur”. Već 1992. godine zauzele su je agresorske snage i koristile kao topnički položaj za izvođenje napada na Sarajevo, a i danas se na njoj vide brojna oštećenja od metaka.

Turisti je redovno obilaze, a generalno mišljenje je da je prava šteta što ona nije obnovljena s obzirom na to da bi to bila jedina ovakva staza u ovom dijelu Evrope i investicija bi se sigurno isplatila s obzirom na cijene termina koje svjetske bob i sankaške ekipe plaćaju za treninge.

Skakaonice na Igmanu (Foto: V. D./Klix.ba)

Skijaške skakaonice na Igmanu su također tokom rata uništene 1993. godine i, iako je bilo okvirnih planova da se ponovo stave u upotrebu, do njihove obnove nikada nije došlo. Kao i u slučaju trebevićke staze, smatra se da bi višemilionske investicije u skakaonicu bile opravdane.

Hotel Igman (Foto: V. D./Klix.ba)

Jedna od građevina koja je plijenila pažnju turista koji su došli gledati skijaške skokove bio je i hotel Igman.

Hotel Igman nekada je bio luksuzni hotel izgrađen za potrebe Zimskih olimpijskih igara. Otvoren je uoči početka Igara, imao je 174 sobe, bazen, saunu, kino salu, kuglanu, trgovine i butike.

I on je uništen tokom agresije te je i 31 godinu nakon završetka rata u ruševnom stanju.

Olimpijsko selo na Mojmilu (Foto: T. S./Klix.ba)

Olimpijsko selo na Mojmilu je poslije završetka Zimskih olimpijskih igara pretvoreno u stambene komplekse koji su također u ratu pretrpjeli značajna oštećenja. Poslije rata naselje je u potpunosti obnovljeno i sada u njemu žive hiljade stanovnika.

Stadion “Asim Ferhatović Hase” (Foto: I. Š./Klix.ba)

Stadion Koševo je također oštećen u ratu, a ni nakon dva renoviranja 1996. i 2023. godine i dalje ne ispunjava najviše UEFA standarde.

Stanovnicima Sarajeva, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine ostaje samo sjećanje na period od 8. do 19. februara kada je grad na Miljacki bio centar svijeta.

Podsjetimo, tada je na Igrama učestvovalo 1.273 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. U programu Olimpijskih igara tada je bilo alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i skokovi.

klix.ba