Građevinski haos, potopljeni tuneli i radovi bez dozvola. Slučaj Hranjen otkriva duboke pukotine u sistemu upravljanja infrastrukturnim projektima.
Kada su 2019. godine počeli radovi na tunelu Hranjen kod Goražda, stanovnici Istočne Bosne povjerovali su da će konačno biti spojeni sa Sarajevom i ostatkom zemlje., pet godina kasnije, nada se pretvorila u razočaranje. Tunel nije završen, troškovi su eksplodirali, a ono što je trebalo biti spasonosni infrastrukturni projekat postalo je primjer institucionalnog nereda, nekompetencije i nepoštovanja zakona.
Profesor Nedim Suljić, redovni profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli i član Evropske akademije nauka i umjetnosti, za Forbes Magazin kaže da je tunel Hranjen „školski primjer kako se projekat ne vodi“.
„Radovi su počeli u novembru 2019. godine, a dozvola za gradnju izdata je tek u maju 2020. Sedam mjeseci se kopalo bez zakonske osnove. Da ste vi ili ja gradili kuću na taj način, inspekcija bi nam zatvorila gradilište u roku od dva dana,“ upozorava profesor Suljić.
Ali to nije jedini problem. Projekat je, prema njegovim riječima, započet bez adekvatnih istražnih radova, što je u slučaju tunela, koji prolazi kroz kompleksnu geološku strukturu, nedopustivo. Posljedice su bile katastrofalne. Početkom 2021. godine, dio iskopanih cijevi potopljen je zbog neriješene odvodnje podzemnih voda rijeke Čemernice.
„Geomehanička, geološka i hidrogeološka istraživanja nisu bila sprovedena u dovoljnom obimu. To je neprihvatljivo. Kod ovakvih projekata morate znati tačno šta vas čeka pod zemljom,“ dodaje Suljić.
Iz Autocesta FBiH najavljuju da će radovi potrajati još najmanje dvije godine. Međutim, profesor Suljić sumnja da će se i taj rok ispoštovati.
„Neće biti završeno za dvije godine. Količina podzemnih voda je ogromna. To treba iskoristiti za vodovodni sistem Goražda, ali i riješiti da tunel ne postane akumulacija.“
Tunel Hranjen, zamišljen kao simbol spajanja i razvoja, sve više se pretvara u metaforu institucionalnog haosa, improvizacija zamjenjuje plan, politika potiskuje struku, a zakoni se tumače selektivno.
Umjesto mosta prema modernizaciji, Hranjen postaje studija slučaja o tome kako ne graditi u Bosni i Hercegovini. Projekt koji ne povezuje, već razdvaja, između obećanja i stvarnosti, između propisa i prakse, između sistema i odgovornosti.
N1
