Linijama manjeg otpora: Zašto se toliko čeka na konačnu presudu Dodiku i šta je cilj Amerikanaca
Više ključnih političkih procesa i kriza u Bosni i Hercegovini, oličenih u postupcima i procesima protiv Milorada Dodika, ali i kreiranje buduće političke slike svode se na jedno – šta će reći Amerikanci.
Oglas
Mada nemaju ambasadora u našoj zemlji, Sjedinjene Američke Države i dalje imaju utjecaj na visokog predstavnika Christiana Schmidta. U podršci ili ne podršci Amerikanaca Schmidt mjeri svoju snagu za nametanje odluka. A otkako je preuzemo mandat u ljeto 2021. godine Schmidt je donio veliki broj odluka.
Odlaskom ambasadora Michaela Murphyja nastalo je zatišje u veoma aktivnom američkom utjecaju i političkim procesima u državi. No, u posljednje vrijeme američke poruke u BiH dolaze preko posebnih izaslanika. A posljednji u nizu koji je pohodio BiH bio je visoki dužnosnik Ureda za evropske i euroazijske poslove SAD-a Brendan Hanrahan. On se u Sarajevu sastao sa članovima Predsjedništva BiH, a kako saznajemo održao je i poseban sastanak sa članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.
Nakon Sarajeva i Potočara Hanrahan je otputovao za Beograd, gdje se sastao s predsjednikom te države Aleksandrom Vučićem.
Kako Klix.ba saznaje upravo je dolazak Hanrahana na Balkan usporio Schmidta, koji je već pripremio set odluka za neka od ključnih pitanja koja ostaju neriješena.
Prvo je obezbjeđivanje novca Centzralnoj izbornoj komisiji (CIK) za uvođenje tehnologija u proces glasanja i brojanja glasova, zatim trajno rješavanje finansiranja sedam institucija kulture od državnog značaja te rješavanje pitanja duga Viaductu. Sva ta pitanja Schmidt je planirao riješiti preko Centralne banke.
No, otpor za te poteze dolazi iz SNSD-a, koji poručuje da bi nakon tih nametanja uslijedila nova eskalacija.A Dodik je već navikao kako da ucjenjuje i šta zamara međunarodnu zajednicu. Stranci su do sada krize pokušavali riješiti linijama manjeg otpora. A Dodik svjestan svoje političke snage, uprkos sudskim procesima zamara i međunarodnu zajednicu izazivanjem novih kriza i novim prijetnjama.
U tom kontekstu treba pratiti i potencijalno Schmidtovo nametanje ili povlačenje od nametanja, kao i drugostepenu presudu Miloradu Dodiku u predmetu zbog nepoštivanja odluke visokog predstavnika. Iako nema roka za saopštavanje konačne presude Dodiku, i iako Sud može uzeti vremena koliko mu treba za otpremanje konačne odluke, indikativno je da se toliko čeka na saopštavanje odluke ako se zna da predmet pravno nije složen i da je ročište pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH održano još 12. juna.
Međutim, u tom kontekstu je i iznenadno Dodikovo pojavljivanje u Tužilaštvu BiH u drugom procesu nakon što je tri i po mjeseca doslovno odbijao i negorao pravosuđe države. Sam Dodik svoj dolazak u Tužilaštvo i Sud i činjenicu da mu je automatski ukinut pritvor (jer je Tužilaštvo povuklo svoj prijedlog) protumačio je kao deeskalaciju.
A s obzirom da domaće institucije nisu mogle, a međunarodna zajednica nije željela asistirati i podržati privođenje Dodika, poslana je poruka nemoći iz čega je Dodik, barem u ovom trenutku izašao kao pobjednik. Reakcije nakon Dodikovog dolaska u Sud i Tužilaštvo BiH bile su burne. U međuvremenu je bila i 30. godišnjica genocida u Srebrenici pa je i to neminovno utjecalo na prologiranje saopštavanja konačne presude Dodiku.
A Amerikanci, ali i ostatak međunarodne zajednice žele što prije smirivanje krize, a kako stvari stoje makar to značilo i povratak Dodika u političku igru kao faktora bez kojeg se ne može.
Mjerilo će biti dvije stvari. Prva se ogleda u Schmidtovim potezima. Ako ne nametne odluke koje je pripremio to znači da su ga Amerikanci ili drugi predstavnici međunarodne zajednice odgovorili i da nema podršku. Druga je je presuda Dodiku, koja može biti osuđujuća, ali jalova. To znači da bi Dodik mogao biti osuđen na kaznu zatvora od godinu dana, što bi on otkupio, a oslobođen u slučaju kazne zabrane obnašanja političke funkcije, što je dio prvostepene presude.
BiH kao država u tom slučaju bi bila samo na gubitku, jer šanse da u državnom parlamentu bude usvojen budžet, kojim će se obezbijediti 120 miliona KM CIK-u za nove tehnologije su nikakve. I priča međunarodne zajednice o potrebi poštenijih izbora pada u vodu, a Dodik bi se od jeseni vratio u političku igru skoro potpuno rehabilitovan. Ljeto će otkriti putokaz.
klix
