Podnošenjem 41 amandmana, zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine okončali su jučer raspravu o prijedlogu budžeta za 2025. godinu koji iznosi 8.248.547.700 KM.O prijedlogu budžeta glasaće se danas, a sjednica je trebala početi u 10 sati. Pred sjednicu stiglo je izjašnjenje Vlade FBIH o amandmanima. Vlada FBIH je odbila gotovo sve amandmane, njih 40 u potpunosti, dok je jedan djelomično prihvaćen. Radi se o amandmanu Kenele Zuko i Bisenije Mušedinović, a koji se odnosi na sredstva za kantone i općine.
Kritike opozicije
Opozicija je tokom rasprave tvrdila da se Vlada FBiH ponaša bahato jer je zastupnicima dala kratak rok za razmatranje budžeta te da ne vide suštinska rješenja za penzionere i onkološke pacijente.
Također su apelirali na usvajanje zakona o šumama kako bi se riješilo ogromno curenje novca. Tvrde da ne vide razlog zašto budžet nije predložen u redovnoj proceduri, te da očekuju da će fiskalna reforma konačno biti završena.
Zastupnik HRS Slaven Raguž rekao je da budžet jeste rekordan, ali da on nije rezultat rada aktuelne Vlade FBiH te da budžet nije socijalni, ni razvojni, već stranački.
Predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Admir Čavalić (SBiH) problematizirao je budžetski kalendar, jer je izbačena javna rasprava te zaključio da je budžet potrošački, ali za javni sektor.
Zastupnica SDA Melika Mahmutbegović očekivala je više izdavanja za kategoriju oboljelih od karcinoma, budući da je budžet rekordni te insistira da dodijeli novac humanitarnim organizacijama, posebno Pomozi.ba.
Zastupnica DF-a Alma Kratina kaže da je materijal koji prati budžet samo bajka te da nema naznaka da će uskoro u proceduri biti novi zakon o zdravstvenom osiguranju koji se obećava godinama.
Šta kaže premijer?
Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić je na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, obrazlažući Prijedlog budžeta za 2025. godinu u visini od 8.248.547.700 KM, kazao da su prošlu godinu uspjeli zavšiti bez rebalansa te da su planirali sredstva za sve namjene koje smatraju veoma važnim.
Istakao je da je planirano 50 miliona za pomoć poplavljenim područjima, 100 miliona KM za subvenciju i refundaciju malim i srednjim preduzećima kada je u pitanju odluka o minimalnoj plaći, kao i 200 miliona KM kantonima te 50 miliona KM gradovima i općinama.
– Iako je završen Zakon o finansijskoj konsolidaciji zdravstvenih ustanova, za to smo predvidjeli 45 miliona KM. Nećemo se zadržati samo na kliničkim centrima, već u dogovoru s Vladom USK, planiramo ove godine izdvojiti sredstva za javno-privatno partnerstvo u Kliničkoj bolnici USK – kazao je.
Navodi da su ostale predviđene stavke za rekonstrukciju sportskih terena i dvorana za kulturu.
– Uz sredstva koja smo planirali 337 miliona KM za Fond penzijsko-invalidskog osiguranja, izdvojili smo značajna sredstva za socijalna davanja, posebno za osobe sa invaliditetom. Izdvajanjem svih ovih stavki smo napravili određene iskorake – kazao je.
Istakao je da prvi put imaju sinergiju s udruženima poljoprivrednika i planiran je najveći budžet od 183 miliona KM.
Federalni ministar finansija Toni Kraljević danas je obrazlažući Prijedlog budžeta za 2025. godinu pred zastupnicima kazao da budžet iznosi 8.248.547.700 KM te da je veći za 773,7 miliona ili deset posto u odnosu na prethodnu godinu.
Šta su glavne stavke
Ukupni rashodi i izdaci Prijedloga budžeta za 2025. godinu iznose 8.248.547.700 KM što predstavlja povećanje za 773,7 miliona ili 10 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u budžetu Federacije BiH za 2025. godinu planirani su u iznosu od 515,2 miliona KM i veći su za 75,4 miliona KM u odnosu na 2024. godinu.
U okviru ovog ekonomskog koda, najznačajniji iznosi odnose se na, između ostalog, transfere kantonima – 200 miliona, tekuće transfere drugim nivoima vlasti i fondovima – Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH planiran je u iznosu od 70 miliona te finansijska pomoć za gradove i općine za sanaciju šteta uzrokovanih poplavama – 50 miliona KM.
Tekući transferi pojedincima planirani su u iznosu od 4.741,3 miliona KM, što je za 429,3 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu. Najznačajnije povećanje se odnosi na transfere u okviru Razdjela Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, s obzirom na očekivanu stopu redovnog usklađivanja penzija.
Na poziciji tekući transferi neprofitnim organizacijama planirana su finansijska sredstva u iznosu od 44,2 miliona KM što je za 6,2 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu, dok je za subvencije javnim preduzećima za 2025. godinu izdvojeno 71,3 milion KM, što je za 9,4 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu. Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima planirane su u iznosu 320 miliona KM, što je za 112,7 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.
Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima u budžetu za 2025. godinu planirani su u iznosu od 147,7 miliona KM, dok kapitalni transferi pojedincima iznose 2,5 miliona KM.
Kapitalni transferi javnim preduzećima planirani su u iznosu od 265,2 miliona KM, dok su kapitalni transferi privatnim preduzećima i poduzetnicima u budžetu planirani u iznosu od 5 miliona KM.
Izdaci za kamate planirani su u iznosu od 252,5 miliona KM, dok otplate dugova primljenih kroz državu u budžet za 2025. godinu iznose 625,7 miliona, što predstavlja smanjenje 16,6 posto u odnosu na 2024. godinu.
Kada je u pitanju stanje javnog duga u Federaciji BiH, prema raspoloživim podacima, ukupni dug u Federacije BiH na dan 31. decembar 2023. godine iznosi 6.593,46 miliona KM, što predstavlja povećanje za 118,45 miliona KM ili 1,8 posto u odnosu na 2022. godinu.
Vanjski dug u Federacije BiH na dan 31. decembar 2022. godine iznosi 5.166,67 miliona KM, i smanjen je za 243,82 miliona KM ili 4,51 posto u odnosu na 2022. godinu.
Ukupni budžetski prihodi planirani su u iznosu od 6.801.530.700 KM, sto predstavlja rast od skoro 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Značajno povećanje prihoda od poreza za 16 posto opravdava rastuću ekonomsku aktivnost i efikasnost u naplati poreza u Federaciji BiH. Posebno ohrabruje rast poreza na dobit od 23 posto, što ukazuje na veću profitabilnost poslovnog sektora, te doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji bilježe najveći porast.
Ovo povećanje od 626,9 4 miliona KM naglašava stabilizaciju i unapređenje penzijskog i ukupnog socijalnog sistema.
(Vijesti.ba/FENA)
