Nimalo optimistična procjena dolazi iz Svjetske banke – da će Bosnu i Hercegovinu u ovoj godini zahvatiti najveća recesija u posljednjih 25 godina. Predviđa se i pad društvenog bruto proizvoda od 3,2 odsto, i brojne negativne posljedice prouzrokovane pandemijom koronavirusa, koje će dodatno osiromašiti našu zemlju.
„Šta mislite hoće li biti gore? – Hoće, 100 posto i to nekoliko puta gore.“
„Ekonomski je uticalo, naravno. Mislim da će pandemija potrajati i rasti broj zaraženih.“
„Jako puno, finansijski takođe. Da li će biti bolje ili gore, ja se u bolje ne nadam jako dugo.“
Svjetska banka procjenjuje da će broj siromašnih u Bosni i Hercegovini sa sadašnjih 16 odsto, u 2020. godini porasti za 14,6 odsto. Tačnije 85.000 građana će postati siromašno. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da se kasnilo sa donesenim mjerama pomoći.
FARUK HADŽIĆ, ekonomski analitičar
„Tu je napravljena u startu jedna greška jer mi smo se fokusirali na stabilnost budžeta umjesto da smo išli da pomognemo privredi i održimo privrednu stabilnost.“
U Fondaciji za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini upozoravaju da sve više ljudi ostaje bez posla, da na crno radi oko 150.000 radnika i da se može očekivati još veće siromaštvo u zemlji.
RANKA NINKOVIĆ-PAPIĆ, ravnateljica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH
“Ako se vratimo na stanje prije pandemije gdje smo zaista govorili prema UN statistikama da svaki šesti stanovnik živi od tri do pet maraka mjesečno, odnosno 90 do 150 mjesečno i da je to bilo oko 600-700 hiljada, sada neke nezavisne procjene iz nevladinog sektora kažu da je negdje oko 800.000 ljudi siromašno u Bosni i Hercegovini.“
Sociolog Esad Bajtal je mišljenja da su građani BiH apatični, pa im dodatno siromaštvo dođe kao normalna posljedica pandemije. S druge strane, ističe on, imate 110 multimilionera u ovako maloj zemlji koji su teški 10 milijardi dolara.
ESAD BAJTAL, sociolog
“Čim je krenula korona odmah ste imali neke poljske bolnice, neke afere Malina. Za nas je praktično sasvim nevažno šta Svjetska banka kaže kako će se stvari objektivno kretati, jer će sve to koristiti samo njima da se još više obogate, da nas još više potkradaju.”
Samo jedna od negativnih posljedica je sve duži red u javnoj kuhinji u Banjaluci. Od početka pandemije broj korisnika je utrostručen.
MIROSLAV SUBAŠIĆ, predsjednik „Mozaika prijateljstva“ u Banjoj Luci
„Mi na tom nekom dnevnom nivou smo nekad davali od 100 do 150 obroka, sad dajemo 550, tokom vikenda, pošto imamo i dostavu, preko 1.000.“
Vlasti u Bosni i Hercegovini spas od finansijskog udara vide u novom aranžmanu sa MMF-om. Rupe u budžetu time će biti kratkotrajno zakrpljene, ali bez dugoročne strategije ekonomskog razvoja teško da se može zaustaviti vrtoglavi rast siromaštva u našoj zemlji.
Izvor: RTV BPK
