Brojni nacionalni spomenici u BiH su pod zaštitom UNESCO-a, ali ne i nas samih
Lista UNESCO-a predstavlja popis kulturno-historijskih dobara iz cijelog svijeta. Upisana dobra iz BiH na UNESCO-ovoj Listi su most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, područje Starog mosta starog grada Mostara i stećci koji su raspoređeni širom BiH.
Istražili smo koliko se čuvaju nacionalni spomenici u našoj zemlji.
Područje Starog mosta starog grada Mostara
Područje Starog mosta, jezgro Mostara jedan je od spomenika koji se nalazi na Listi UNESCO. Ovo naselje sa dvije kule oko mosta historijski izvori datiraju u 1452. godinu. Današnje ime Mostar, prvi put je spomenuto 1474. godine, dobilo je po “mostarima”, čuvarima mosta.
(Ne)održavanje ovog nacionalnog spomenika zabrinulo je bh. javnost.
Klima uređaji, PVC otvori i satelitske antene postavljeni na zgrade stare nekoliko stotina godina prijete velikim oštećenjem historijske arhitekture. Neki od stručnjaka upozoravaju da na takvo neodgovorno ponašanje mogao bi reagovati UNESCO.
Foto: G. Š./Klix.ba
Međutim, iz Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH za Klix.ba su kazali da izvornost i integritet svjetske baštine „Područje Starog mosta Starog Grada Mostara“ nisu ugroženi.
“Stari Grad Mostar sačuvao svoju koherentnost u cjelini s prepoznatljivim gradskim karakteristikama i čitljivost urbano morfološke matrice. Mogući negativni uticaji i pritisci razvoja pokušavaju se spriječiti, izbjeći i ublažiti naporima službi zaštite, koje su u potpunosti bave kontinuiranim aktivnostima na očuvanju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
Most Mehmed-paše Sokolovića
Drugi historijski spomenik koji se nalazi na Listi UNESCO-a je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.
Most preko Drine u Višegradu predstavlja remek djelo mostogradnje. Sagrađen je u vremenu od 1571. do 1577. godine po želji i naredbi Mehmed-paše Sokolovića.
- godine počela je rekonstrukcija ovog spomenika koja je trajala oko 8 godina. Tokom rekonstrukcije mosta uočeno je dosta nepravilnosti. Upotrebnu dozvolu most je dobio tek u aprilu 2019. godine.
Stećci
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici pojavljuju se od druge polovine XII. stoljeća. Njihova prva faza traje i kroz XIII. stoljeće, a u XVI. stoljeću ova vrsta umjetnosti postepeno nestaje.
Od 2016. godine na Listi UNESCO-a nalazi se 11 lokacija na teritoriji Federacije BiH, a na kojima su pronađeni historisjki spomenici. 11 historijskih pečata koja se sačuvala do naših vremena.
Ali nažalost, nacionalni spomenici iz srednjeg vijeka su prepušteni zubu vremena. Poneka organizacija i poneki pojedinci ulažu napore da se podigne svijest o važnosti stećaka, ali država, izgleda, ne mari previše.
“Ne postoji nijedna ustanova koja bi se bavila stećcima na kantonalnom nivou. Pored stećaka ima i drugih spomenika o kojima niko ne void računa. Sve čuvanje je prepušteno pojedincima. Bilo je nekih udruženja i pojedinaca koji pokušavaju da ukažu na važnost ovog problema. Na našem prostoru to još uvijek nije uređeno”, rekao je Eldin Bajčević, jedan od čuvara stećaka u blizini Goražda.
Iz Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH kazali sun am da kontinuirano prate i upoznate su sa stanjem velikog broja lokaliteta srednjovjekovnih nekropola stećaka, ali za osiguravanje sredstava za zaštitu graditeljskog naslijeđa nema sistemskog rješenja.
“Sredstva za zaštitu i prezentaciju nacionalnih spomenika su ograničena i ne mogu pokriti troškove koje iziskuju konzervatorsko-restauratorski zahvati u obimu koji su potrebni”, kazali sui z Zavoda.
Bosna i Hercegovina je jako bogata historijskim spomenicima koji se nalaze na cijeloj teritoriji naše zamlje. Ali ako se ne bude radilo na očuvanju unikatnih tragova historije, spomenici će jednostavno nestati.
klix.ba
